Razglednice

Arapski dragulj: ZAŠTO OMAN ZOVU “NAJVEĆOM ŠOLJICOM KAPUĆINA” NA SVIJETU?

Published

3 godine

15/10/2021

Jedna od zemalja na Arabijskom poluostrvu je zemlja nevjerovatnih prirodnih lJepota i atrakcija, a pjesnički nadareni turisti često je opisuju kao “najveću šoljicu kapućina na svijetu” zbog nevjerovatnih nijansi braon boje koje se prelivaju duž cijele države – od planina do pješčanih dina.

Osim sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Oman se graniči i sa Jemenom i Saudijskom Arabijom. Ima izlaz i na Arabijsko more i na Omanski zaliv, koji povezuje Arabijsko more sa Persijskim zalivom.

Krilatica koja se koristi za ovu zemlju, poznatu po prirodnim ljepotama, zanimljivim lokalitetima i ljubaznim domaćinima, u potpunosti joj odgovara. Oman zaista jeste arapski dragulj, smješten na samom ulasku u Persijski zaliv.

Sve do 70-ih godina prošloga vijeka, zemlja nije bila atraktivna u turističkom smislu. Sultan koji je tih godina stupio na vlast, smatra se najzaslužnijim za turistički procvat Omana. Upravo to i jeste razlog što lokalno stanovništvo taj period smatra renesansom, jer se ubrzano radilo na modernizaciji zemlje.

Ipak, uprkos značajno modernijem uređenju, ne treba izgubiti iz vida da je u pitanju islamska zemlja, u kojoj važe prilično strogi zakoni. U tom smislu se od svih posjetilaca očekuje i njihovo poštovanje, što se odnosi na pripadnike oba pola.

Grad Muskat, budući da je prijestonica zemlje, sasvim sigurno je jedna od atrakcija. Ne samo zbog činjenice da je njegova pozicija zanimljiva, jer se nalazi na lokaciji smještenoj između planina, sa jedne i mora, sa druge strane, već i zato što se može pohvaliti bogatom arhitekturom i znamenitostima. Mnogim turistima sam Muskat liči na tvrđavu, koja je vrlo vješto uklesana u cjelokupni predio.

Jedna od izuzetno zanimljivih atrakcija u Omanu je i Bimmah Sinkhole. Mjesto podsjeća na čuvenu plažu na ostrvu Tasos. U pitanju je vodena površina dimenzija 50×70 metara. Lokalno stanovništvo smatra da je nastala na posve neobičan način i da je pad meteora glavni „krivac“ za njen nastanak. Ulazak na ovu plažu je potpuno besplatan, a u njenoj okolini se nalaze toaleti i omanji, lijepo uređen park.

Plaže u Omanu su posebno atraktivne, ali su wadiji doline mnogim turistima zanimljivije. U pitanju su mjesta sa prirodnim, omanjim jezerima. Smješteni uglavnom u predjelima netaknute prirode, nije ni čudo što se smatraju naročito atraktivnim.

Put do Wadi Shab možda nije naročito lagan, ali uživanje u prirodnim jezercima vrijedi svakog napora. Najprije zato što se radi o gotovo netaknutim prirodnim ljepotama, jedne pretežno pustinjske zemlje.

Posjeta pustinji i uživanje u pješčanim dinama, još je jedna od atrakcija za turiste. Organizuju se i fakultativni izleti do tradicionalnih pustinjskih sela, gdje se turistima nudi mogućnost boljeg upoznavanja lokalne kulture i tradicije. (Naj portal)

Tagovi:destinacija kapućino pustinja tuiizam

Sljedeća vijest

Rekorder po fotografisanju: KANJON PROREZ – MJESTO GDJE VODA PROTIČE KROZ STIJENE

Predhodna vijest

Putopis Ahmeda Bosnića: SINAJ – PUSTINJA U KOJOJ JE MOJSIJE UPOZNAO BOGA!

Nastavi čitati

Razglednice

Pozivnica za godišnji odmor: ZAŠTO JE OVO OSTRVO DOBILO NAZIV BABINA GUZICA I KAKVE VEZE IMA SA PRDUŠOM

Published

3 mjeseca

04/02/2024

NajPortal.ba

Anus i Pornić u Francuskoj, Betmen u Turskoj, Jeb*nje u Austriji, Dildo u Kanadi, Guzica u Ukrajini… Mnoga mjesta u svijetu iznenađuju i zasmiju nas svojim imenima, a svako ko ih posjeti zastane na trenutak i uzme fotografije za uspomenu.

Osim svjetski poznatih atrakcija, u Hrvatskoj možemo pronaći i neobične nazive opština, naselja i ostrva, a jedno od njih je i ostrvce Babina Guzica, koje svakog ljeta izmami osmjeh na hiljade turista koji posjete Nacionalni park Kornati, piše Putnikofer.hr.

Netaknuti dragulj Jadranskog mora, ostrvce Babina guzica nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Kornati, a njegova površina iznosi samo 0,012 km². Ovo neobično ime zasmijava mnoge turiste koji svakog ljeta posjećuju hrvatsko primorje, a kako je nastao naziv za HRT objasnio je Ante Jurić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku.

“Babina Guzica je jedno od ostrva u Kornatskom arhipelagu. Kako je došlo do tog imena? Naravno, po babinoj guzici. U mahali Babine Guzice ima još zanimljivih toponima, na primjer čuvena Kurba. Ponekad imena proizilaze iz puke slučajnosti, anegdotski. Možda se nekom ribaru u blizini tog ostrva desio neki nemili događaj ili mu se desila neka asocijacija u trenutku prosvjetljenja i onda je krenulo da se kotrlja“, rekao je Jurić za HRT.

I Murterin i Šaljani, koji su dali ime Kornatima, bili su izuzetno maštoviti.

“Prduša je očigledno još jedan toponim iz niza lascivno erotskih kornatskih toponima. Kada imate, na primjer, vertikalnu pukotinu u obalskoj stijeni, onda imate bar 50 odsto šanse da ona nosi ime po određenim organima. U Kornatima sam uspio da izbrojim čak četiri ostrva nazvana po muškom dijelu para”.

U nazivima hrvatskih ostrva česti su i parovi, pa čak i trojke, a nije rijetkost da se isto ime nađe na više mjesta. Recimo da imate Abe na dva mjesta, Sestrice na 2-3, pa Kurbe na suprotnim stranama arhipelaga, a tu su i Smokvice, Mrtenjaci, Bisage, Tovarnjaci, Prišnjaci“, rekao je Jurić za HRT.

Kornati, najrazvodeniji arhipelag na Jadranu, čine oko 150 ostrva zbijenih na površini od 320 kvadratnih kilometara. Drugim riječima, Kornati čine 12 odsto svih hrvatskih ostrva (ukupno 1.264), a zauzimaju samo jedan odsto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – prostire se na 220 kvadratnih kilometara i obuhvata 89 ostrva, ostrvca i stijena koje mogu da se pohvale sa oko 2.700 sunčanih sati godišnje. Prosječna površina ostrva je 0,5 kvadratnih kilometara.

Najveće ostrvo Kornatskog arhipelaga dugačko je 25,2 kilometra i široko dva i po kilometra. Njegovo ime je Kornati i po njemu je arhipelag dobio ime. Poznato je po neobičnom geološkom fenomenu Vela ploča ili Magazinova škriljca, dužine 160 metara i širine od 63 do 86 metara, koja se nalazi u podnožju njenog najvišeg vrha Metline.

Prema legendi, dasku su donijele vile da bi se na njoj igralo tokom nemirnog mora. Drugi kaže da je ploča nastala prilikom izgradnje Arene u Puli. Majstori su namjeravali da njome prekriju zgradu, ali je ona skliznula u more. Nauka je manje poetična: Vela ploča nastala je klizanjem 11 metara debelog sloja stijene prije 2.400 godina.

Ostaci tumula, humki, svjedoče da su ostrva bila naseljena još u doba Ilira, podsjećanje na vizantijsko doba je tvrđava Tureta, na ostrvu Mana, na primjer, postoje ostaci kamenog seta izgrađenog za snimanje filma “As The Sea Rages” iz 1959. godine, dok se na ostrvu Piškera nalazi crkvica izgrađena 1560. godine, namijenjena isključivo ribarima i stoga jedinstvena na Jadranu. (Naj portal)