Pratite nas

Razglednice

Bugojanci neće ništa “crveno”: UMJESTO DA BUDU TURISTIČKA ATRAKCIJA TITOVE VILE PROPADAJU

Published

on

Titove vile u Koprivnici i Gorici kod Bugojna umjesto da budu turistička atrakcija na kojoj bi se dobro zarađivalo, kao što to rade Slovenci, postale su ruševine u kojima ovčari sklanjaju stada od nevremena a psi lutalice pronalaze mjesto za prenoćište. Inače, ovaj kompleks su za vrijeme rata u BiH uništili pripadnici HVO-a.

Na ovu temu teško je pronaći sagovornika jer u turističkoj zajednici ne znaju ko može gospodarit objektima dok u općini tvrde da je to još uvijek neriješen problem podjele zajedničke imovine bivše Jugoslavije koju je koristio Josip Broz Tito.

”Naravno da bi to bila odlična turistička atrakcija na kojoj bi se moglo zaradit ali zaista ne znam tko je nadležan za ove vile. Znam da je Titov tunel kod Konjica pripao ministarstvu obrane BiH ali on se povremeno i otvori pa služi kao turistička atrakcija ili se u njemu organiziraju likovne kolonije, izložbe, itd… Kako se pravi posao sa Titovom ostavštinom najbolje su pokazali Slovenci koji su Titovu vilu na Bledu pretvorili u turističku destinaciju na kojoj dobro zarađuju”, rekao je za Anadolu Agency (AA) Miroslav Matošević, direktor turističke zajednice kantona Središnja Bosna.

Titova vila na Koprivnici bila je ograđena šumskim kompleksom za lovište na površini od čak 80 hektara. U tom kompleksu bio je i izgrađen i prvi teniski teren na prostorima bivše zemlje.

Danas je to sve jedna velika ruševina iz koje se više nema što ni odnijeti. Ovčari sa kojima smo razgovarali tvrde da je to bila organizirana pljačka kamionima jer je vila rat dočekala potpuno sačuvana. Od njih smo i doznali da je Titovo lovačko odijelo sa šeširom od devine dlake prodano na pijaci u središnjoj Bosni za samo 60 KM. Razni mešetari prodavali su i umjetničke slike, lovačke trofeje i sve što se moglo unovčiti iz Titovih vila.
Danas se na prostoru vile Koprivnice mogu sresti veterani rata koji beru ljekovito bilje i liječe svoje rane jer kažu:

”Ovo je prava zračna banja. Odiše mirom i čistim zrakom. Ne treba ti more za uživanje”. (Naj portal)

Razglednice

Pozivnica za godišnji odmor: ZAŠTO JE OVO OSTRVO DOBILO NAZIV BABINA GUZICA I KAKVE VEZE IMA SA PRDUŠOM

Published

on

Anus i Pornić u Francuskoj, Betmen u Turskoj, Jeb*nje u Austriji, Dildo u Kanadi, Guzica u Ukrajini… Mnoga mjesta u svijetu iznenađuju i zasmiju nas svojim imenima, a svako ko ih posjeti zastane na trenutak i uzme fotografije za uspomenu.

Osim svjetski poznatih atrakcija, u Hrvatskoj možemo pronaći i neobične nazive opština, naselja i ostrva, a jedno od njih je i ostrvce Babina Guzica, koje svakog ljeta izmami osmjeh na hiljade turista koji posjete Nacionalni park Kornati, piše Putnikofer.hr.

Netaknuti dragulj Jadranskog mora, ostrvce Babina guzica nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Kornati, a njegova površina iznosi samo 0,012 km². Ovo neobično ime zasmijava mnoge turiste koji svakog ljeta posjećuju hrvatsko primorje, a kako je nastao naziv za HRT objasnio je Ante Jurić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku.

“Babina Guzica je jedno od ostrva u Kornatskom arhipelagu. Kako je došlo do tog imena? Naravno, po babinoj guzici. U mahali Babine Guzice ima još zanimljivih toponima, na primjer čuvena Kurba. Ponekad imena proizilaze iz puke slučajnosti, anegdotski. Možda se nekom ribaru u blizini tog ostrva desio neki nemili događaj ili mu se desila neka asocijacija u trenutku prosvjetljenja i onda je krenulo da se kotrlja“, rekao je Jurić za HRT.

I Murterin i Šaljani, koji su dali ime Kornatima, bili su izuzetno maštoviti.

“Prduša je očigledno još jedan toponim iz niza lascivno erotskih kornatskih toponima. Kada imate, na primjer, vertikalnu pukotinu u obalskoj stijeni, onda imate bar 50 odsto šanse da ona nosi ime po određenim organima. U Kornatima sam uspio da izbrojim čak četiri ostrva nazvana po muškom dijelu para”.

U nazivima hrvatskih ostrva česti su i parovi, pa čak i trojke, a nije rijetkost da se isto ime nađe na više mjesta. Recimo da imate Abe na dva mjesta, Sestrice na 2-3, pa Kurbe na suprotnim stranama arhipelaga, a tu su i Smokvice, Mrtenjaci, Bisage, Tovarnjaci, Prišnjaci“, rekao je Jurić za HRT.

Kornati, najrazvodeniji arhipelag na Jadranu, čine oko 150 ostrva zbijenih na površini od 320 kvadratnih kilometara. Drugim riječima, Kornati čine 12 odsto svih hrvatskih ostrva (ukupno 1.264), a zauzimaju samo jedan odsto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – prostire se na 220 kvadratnih kilometara i obuhvata 89 ostrva, ostrvca i stijena koje mogu da se pohvale sa oko 2.700 sunčanih sati godišnje. Prosječna površina ostrva je 0,5 kvadratnih kilometara.

Najveće ostrvo Kornatskog arhipelaga dugačko je 25,2 kilometra i široko dva i po kilometra. Njegovo ime je Kornati i po njemu je arhipelag dobio ime. Poznato je po neobičnom geološkom fenomenu Vela ploča ili Magazinova škriljca, dužine 160 metara i širine od 63 do 86 metara, koja se nalazi u podnožju njenog najvišeg vrha Metline.

Prema legendi, dasku su donijele vile da bi se na njoj igralo tokom nemirnog mora. Drugi kaže da je ploča nastala prilikom izgradnje Arene u Puli. Majstori su namjeravali da njome prekriju zgradu, ali je ona skliznula u more. Nauka je manje poetična: Vela ploča nastala je klizanjem 11 metara debelog sloja stijene prije 2.400 godina.

Ostaci tumula, humki, svjedoče da su ostrva bila naseljena još u doba Ilira, podsjećanje na vizantijsko doba je tvrđava Tureta, na ostrvu Mana, na primjer, postoje ostaci kamenog seta izgrađenog za snimanje filma “As The Sea Rages” iz 1959. godine, dok se na ostrvu Piškera nalazi crkvica izgrađena 1560. godine, namijenjena isključivo ribarima i stoga jedinstvena na Jadranu. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending