Pratite nas

Razglednice

Džinovske kamene statue fasciniraju naučnike: MISTERIJA DŽINOVSKOG OSTRVA

Published

on

Uskršnje ostrvo, posebna teritorija Čilea na jugoistoku Tihog okeana jedno je od najčudnijih i najprestižnijih mjesta na zemlji. Stotine džinovskih, kamenih statua trajni su dokaz jedne od najneobičnijih civilizacija koju je svijet ikada vidio.

Kumovali su mu holandski istraživači koji su na Uskrs posjetili ovo ostrvo i šokirali se kada su shvatili da ostrvo, za koje su mislili da ga naseljavaju samo ljudi iz kamenog doba, sadrži i nešto drugo – stotine džinovskih kamenih statua.

Uskršnje ostrvo decenijama fascinira kako naučni svijet, tako i cijelu javnost, a jedan dio misterije konačno je riješen.

Istraživači su se dugo pitali zašto su ogromne statue postavljene tamo gdje jesu. Međutim, nova studija kaže da su ih ljudi iz Rapa Nuija, kako se ostrvo naziva na lokalnom jeziku, postavili blizu izvora najvitalnijeg resursa čovječanstva: svježe vode.

Nova studija, pokušala je da nađe dokaze koliko je zapravo stanovnika bilo na ovim prostorima, gdje su pronađene ogromne glave isklesane od kamena.

„Uprkos izolovanosti, stanovnici Uskršnjeg ostrva razvili su specifičnu socijalnu strukturu i stvorili predivna umjetnička djela. Pokušali smo da razriješimo jedan dio puzle i da shvatimo koliko je zapravo ovdje ljudi živjelo“, navodi doktor Sedrik Pulestoun, glavni autor studije.

Prema istraživanjima, na Uskršnjem ostrvu, živjelo je oko 17 500 stanovnika. Prethodne studije tvrdile su da je na ovom ostrvu živjelo između 1500 i 3000 ljudi.

Istorija Uskršnjeg ostrva je i dalje veoma tajnovita, a pored konflikta koji su se tu događali, populacija se smanjila zbog same ekologije i nedostatka osnovnih uslova za život, prije svega hrane. (Naj portal)

Razglednice

Mostarske razglednice: ZNATE LI DA JE KRIVA ĆUPRIJA BILA PRETEČA STAROM MOSTU?

Published

on

Svaka priča o Mostaru prvo asocira na Stari most, a onda na “Velež”, Eminu…, najpoznatije simbole bisera sa Neretve. Međutim, malo ko zna priču od maloj ćupriji iznad Starog mosta, poznatijoj kao Kriva ćuprija. .

Kriva Ćuprija je, zapravo, najstariji jednokrilni kameni most u Mostaru. Sagrađen je u vrijeme osmanske vlasti, 1558 godine, a sagradio ga je arhitekta Ceyvan Ketoda. Visok je 4,15 metara a širok 8,42 metra. Do njega se može doći kamenim stepenicama a od Starog mosta udaljen je 30-tak metara zapadno. Originalni kamen od kojeg je prvobitno sagrađen, uništen je u poplavi 2001 godine ali nedugo zatim, pod UNESCO-vom zaštitom je ponovno sagrađen.

Za vrijeme osmanske vladavine preko ovog mosta se odvijao jako gust saobraćaj jer je most predstavljao jedini povezni objekat za prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. Sve do uspostavljanja željeznice u Mostaru 1884 godine, ovaj se most nalazio na glavnom drumu koji je vodio od juga prema sjeveru i obratno. Kasnijom izgradnjom brojnih željezničkih mostova Kriva Ćuprija je izgubila tovarni ali i pješački saobraćaj.

Kriva ćuprija je izgrađena na tradicionalan način. Spoj je ručno klesanog Tenelija kamena i maltera, a ograde su napravljene od krečnjaka. Preživjela je i posljednji rat, ali ne i poplavu nekoliko godina nakon njega. U zimskim poplavama, 31. 12. 1999. godine, Kriva ćuprija se srušila. Što je rat započeo poplave su dovršile. Postoje predaje da je prema njegovom planu sagrađen Stari most. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending