Pratite nas

Razglednice

Etno turizam u Grabovici kod Gornjeg Milanovca: MOĆNI TRETMANI U MALINAMA, SLAMI, VUNI….

Published

on

Etno-turizam u svijetu postaje sve popularniji, a domaćini daju sve od sebe da za goste osmisle dodatne sadržaje. Ovo je jedna priča iz Srbije. Kako prenosi RTS u Grabovici kod Gornjeg Milanovca nude poseban velnes i spa program.

Recept Grabovčana je jednostavan. U hladu stabla kruške ili šljive gost se udobno zavali na slami pokrivenoj ćilimom, a onda slijedi masaža malinama i piling projinim brašnom u staroj drvenoj karlici. Tretman se završava obuvanjem ručno pletenih vunenih čarapa.

Utisci gostiju su iznad svih očekivanja, pa Jovana Vilotić iz Beograda, za RTS kaže da joj je bilo sjajno, da joj je piling najviše prijao, a da je sok od maline božanstven.
Sve je prirodno. Gosti mogu sami da uberu voće i povrće u bašti, a u čari seoskog turizma ubrajaju se i igre najmlađih sa životinjama.

„Bili smo u luksuznim hotelima, poslovnim i ovakvim i onakvim, međutim, to nije odmor, to je neka druga vrsta doživljaja. Ovo je zaista jedan potpuno drugačiji pristup životu“, ocijenila je Bojana Malović iz Beograda.

U želji da im ugode tako da požele da im se vrate, domaćini su potpuno posvećeni gostima. Pripremaju im domaće specijalitete, ali nude i etno-fitnes uz igranje kola ili, po želji, srpski velnes i spa.
Žiža Ivanović, iz Vile Melodija iz Grabovice otišla je i korak dalje, pa je u Grabovicu donijela i akupresuru.

“Završila sam kurs prije dvadeset i neku godinu i onda uz običnu masažu dodatno uradim i masažu nekih tačaka za problem koji neko ima. Onda to bude i onaj terapeutski efekat i za uživanje i za sve čula“, objasnila je Žiža za RTS. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Ptičiji jezik: U OVOM SELU 400 GODINA NE PROGOVARAJU NI RIJEČ, PRIČAJU ZVIŽDANJEM

Razglednice

Pozivnica za godišnji odmor: ZAŠTO JE OVO OSTRVO DOBILO NAZIV BABINA GUZICA I KAKVE VEZE IMA SA PRDUŠOM

Published

on

Anus i Pornić u Francuskoj, Betmen u Turskoj, Jeb*nje u Austriji, Dildo u Kanadi, Guzica u Ukrajini… Mnoga mjesta u svijetu iznenađuju i zasmiju nas svojim imenima, a svako ko ih posjeti zastane na trenutak i uzme fotografije za uspomenu.

Osim svjetski poznatih atrakcija, u Hrvatskoj možemo pronaći i neobične nazive opština, naselja i ostrva, a jedno od njih je i ostrvce Babina Guzica, koje svakog ljeta izmami osmjeh na hiljade turista koji posjete Nacionalni park Kornati, piše Putnikofer.hr.

Netaknuti dragulj Jadranskog mora, ostrvce Babina guzica nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Kornati, a njegova površina iznosi samo 0,012 km². Ovo neobično ime zasmijava mnoge turiste koji svakog ljeta posjećuju hrvatsko primorje, a kako je nastao naziv za HRT objasnio je Ante Jurić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku.

“Babina Guzica je jedno od ostrva u Kornatskom arhipelagu. Kako je došlo do tog imena? Naravno, po babinoj guzici. U mahali Babine Guzice ima još zanimljivih toponima, na primjer čuvena Kurba. Ponekad imena proizilaze iz puke slučajnosti, anegdotski. Možda se nekom ribaru u blizini tog ostrva desio neki nemili događaj ili mu se desila neka asocijacija u trenutku prosvjetljenja i onda je krenulo da se kotrlja“, rekao je Jurić za HRT.

I Murterin i Šaljani, koji su dali ime Kornatima, bili su izuzetno maštoviti.

“Prduša je očigledno još jedan toponim iz niza lascivno erotskih kornatskih toponima. Kada imate, na primjer, vertikalnu pukotinu u obalskoj stijeni, onda imate bar 50 odsto šanse da ona nosi ime po određenim organima. U Kornatima sam uspio da izbrojim čak četiri ostrva nazvana po muškom dijelu para”.

U nazivima hrvatskih ostrva česti su i parovi, pa čak i trojke, a nije rijetkost da se isto ime nađe na više mjesta. Recimo da imate Abe na dva mjesta, Sestrice na 2-3, pa Kurbe na suprotnim stranama arhipelaga, a tu su i Smokvice, Mrtenjaci, Bisage, Tovarnjaci, Prišnjaci“, rekao je Jurić za HRT.

Kornati, najrazvodeniji arhipelag na Jadranu, čine oko 150 ostrva zbijenih na površini od 320 kvadratnih kilometara. Drugim riječima, Kornati čine 12 odsto svih hrvatskih ostrva (ukupno 1.264), a zauzimaju samo jedan odsto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – prostire se na 220 kvadratnih kilometara i obuhvata 89 ostrva, ostrvca i stijena koje mogu da se pohvale sa oko 2.700 sunčanih sati godišnje. Prosječna površina ostrva je 0,5 kvadratnih kilometara.

Najveće ostrvo Kornatskog arhipelaga dugačko je 25,2 kilometra i široko dva i po kilometra. Njegovo ime je Kornati i po njemu je arhipelag dobio ime. Poznato je po neobičnom geološkom fenomenu Vela ploča ili Magazinova škriljca, dužine 160 metara i širine od 63 do 86 metara, koja se nalazi u podnožju njenog najvišeg vrha Metline.

Prema legendi, dasku su donijele vile da bi se na njoj igralo tokom nemirnog mora. Drugi kaže da je ploča nastala prilikom izgradnje Arene u Puli. Majstori su namjeravali da njome prekriju zgradu, ali je ona skliznula u more. Nauka je manje poetična: Vela ploča nastala je klizanjem 11 metara debelog sloja stijene prije 2.400 godina.

Ostaci tumula, humki, svjedoče da su ostrva bila naseljena još u doba Ilira, podsjećanje na vizantijsko doba je tvrđava Tureta, na ostrvu Mana, na primjer, postoje ostaci kamenog seta izgrađenog za snimanje filma “As The Sea Rages” iz 1959. godine, dok se na ostrvu Piškera nalazi crkvica izgrađena 1560. godine, namijenjena isključivo ribarima i stoga jedinstvena na Jadranu. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending