Pratite nas

Info

Izabrana najljepša Bosanka: ADNA BIBER JE MISS BiH

Published

on

Na izbora za Miss BiH za 2021. godinu u Lukavcu, među 18 kandidatkinja titulu najljepše je ponijela Adna Biber iz Sarajeva. Ona će predstavljati BiH na izboru “Miss svijeta 2021” koji će se održati 16. decembra u Portoriku.

Lentu prve pratilje Miss BiH ponijela je Anđela Glišić iz Zvornika, a druge pratilje Sara Dangubić iz Ljubinja. Lentu Miss Interneta ponijela je Tamara Banjac iz Ribnika. Miss televoltinga je Mihaela Majstorović, Srbac, fotogeničnosti Ivona Šakotić iz Bileće, a miss šarma je Jasmina Krilić iz Mostara. Miss Emy magazin fotomodel je Ina Ponjavić iz Bosanske Gradiške.

Krunu naljepše djevojke u ovom izboru ljepote novoj missici predala je Ivana Ladan iz Jajca. Kao i svake godine Direkcija Miss BiH u okviru ovog izbora promovira opšte društveno korisne teme, a ove godine akcenat je bio na promociji podizanja ekološke svijesti i posebno problemu divljih deponija u BiH. (Naj portal)

Info

Naučnici otkrili zabrinjavajuće podatke: CVRKUT PTICA POSTAJE SVE TIŠI

Published

on

Zvuci prirode, posebno pjevanje ptica, ključni su u izgradnji i održavanju naše povezanosti s prirodom. Nažalost, novo istraživanje otkriva da se zvuci proljeća mijenjaju, a pjevanje ptica širom Sjeverne Amerike i Evrope postaje sve tiše i manje raznoliko.

Međunarodni tim predvođen istraživačima sa Univerziteta „Ist Anglija“ je putem monitoringa ptica širom svijeta i snimanja pojedinih vrsta u divljini razvio novu tehniku s ciljem otkrivanja njihovog pjevanja na više od 200.000 lokacija tokom posljednjih 25 godina.

„Prednosti našeg kontakta s prirodom su ogromne. Poboljšavamo fizičko zdravlje, ostvarujemo psihološke dobrobiti i povećavamo vjerovatnoću podržavanja i učestvovanja u aktivnostima zaštite životne sredine“, tvrdi jedan od autora istraživanja, dr Simon Batler, iz Škole bioloških nauka Univerziteta „Ist Anglija“.

„Pjevanje ptica igra važnu ulogu u definisanju kvaliteta doživljaja prirode, no široko rasprostranjeni pad populacija ptica i promjene u distribuciji vrsta kao posljedica klimatskih promjena znače da će se akustična svojstva prirodnih krajolika vjerovatno mijenjati. Međutim, ne raspolažemo istorijskim snimcima pjevanja ptica za većinu lokacija obuhvaćenih našim istraživanjem, pa smo morali da razvijemo novi pristup kako bismo ih rekonstruisali“, objasnio je dr Batler.

Godišnji podaci o broju ptica upoređeni su sa snimcima više od hiljadu vrsta iz baze podataka Xeno Kanto, u kojoj volonteri postavljaju i bilježe snimke ptičjeg pjevanja i zvukova još od 2005. godine. Cilj istraživača bio je rekonstruisati istorijske zvučne pejzaže.

Akustičke karakteristike ovih zvučnih pejzaža potom su sortirane pomoću četiri indeksa dizajnirana za mjerenje akustične energije po frekvencijama i vremenu. Indeksi su vođeni složenošću i raznolikošću pjevanja ptica među promatranim vrstama, te su sortirali njihovu raznolikost i intenzitet u cjelini.

Komentarišući rezultate istraživanja, dr Batler je rekao kako su otkrili široko rasprostranjeno smanjenje akustične raznolikosti i intenziteta prirodnih zvučnih pejzaža, podstaknuto promjenama u sastavu ptičjih zajednica.

Ovi rezultati ukazuju da su prirodni zvučni pejzaži u proljeće sve tiši i manje raznoliki, što potencijalno može uticati na ljudsko zdravlje i dobrobit“, kazao je dr Batler.

„S obzirom na to da ljudi pretežno čuju, a ne vide ptice, zbog smanjenja kvalitete prirodnih zvučnih pejzaža ljudi će najvjerovatnije i primijetiti pad njihovih populacija.“

Istraživači kažu da nije lako predvidjeti odnos između promjena u strukturi ptičjih zajednica i karakteristika zvučnog pejzaža.

„Uopšteno smo otkrili da mjesta koja su doživjela veći pad ukupnog broja ili raznolikosti vrsta takođe pokazuju veći pad akustične raznolikosti i intenziteta“, kazala je dr Katriona Morison, istraživač na Školi bioloških nauka.

„Globalno otopljenje širi se planetom i šteti ljudima, flori i fauni. Ptice su takođe pogođene i to utiče na njihovo pjevanje koje na sve ljude djeluje opuštajuće i ugodno. Na primjer, gubitak vrsta kao što su ševa ili slavuj, vjerovatno će imati veći uticaj na složenost zvučne kulise nego gubitak određenih vrsta, poput vrana i galebova, čije nam pjevanje nije pretjerano ugodno. Međutim, to takođe ovisi o brojnosti i raznolikosti drugih prisutnih vrsta“, dodaje Morisonova.

Nažalost, usred sve izraženije klimatske krize sada znamo za još jedan problem koji može doprinijeti manjoj povezanost ljudi s prirodom.

„Kako postajemo manje svjesni svog prirodnog okruženja, takođe počinjemo manje primjećivati ili brinuti za njegovo propadanje. Istraživanja poput našeg imaju za cilj da povećaju stepen svijesti o prirodnim gubicima i pokažemo njihov potencijalni uticaj na ljudsku dobrobit“, kazala je dr Morison. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending