Pratite nas

Razglednice

Legende o baščaršijskim česmama: AKO PIJEŠ VODU SA DESNE STRANE, OŽENIT ĆE SE BOSANKOM!

Published

on

O sarajevskim javnim česmama postoje razne priče i legende. Neke su bile motivi raznih suvenira, dok su pojedine našle svoje mjesto na slikarskim platnima i umjetničkim djelima. One svjedoče o ovdašnjoj tradiciji i u neku ruku predstavljaju značajan spomenik u kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine.

Prema historijskim zapisima iz Arhiva grada Sarajeva, na kraju 19. vijeka postojale su 152 javne česme u samom gradu, a danas ih je tridesetak.

Najpoznatija sarajevska česma je zasigurno Sebilj na Baščaršiji, Iz ovoga dijela grada potječe i čuvena izreka: „Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, stalno se vraća u Sarajevo“. Sedamdesetih godina prođšlog vijeka pjesnik Ruždija Krupa je napisao stihove za pjesmu “Ko se jednom napije vode sa Baščaršije”, Novica Negovanović je uradio muziku, a Safet Isović snimio sada već kultnu pjesmu pod ovim naslovom.

Nema Sarajlije koji nije čuo za česmu na Tereziji. Neobična je po tome što se radi o prirodnom izvorištu pitke vode, a na ulazu ka česmi izgrađene su stepenice i kameno korito. Još jedna neobičnost u vezi je s česmom Terezije, a radi se o tome da je ova česma restaurirana ličnom donacijom mještanke Sarajeva u znak sjećanja na njenu majku.

Jedna od najstarijih sačuvanih sarajevskih česmi je i ona pod Alifakovcem. Ugrađena je u zid harema Vekilharčove džamije, u narodu poznata kao i Hadžijska džamija. Nastala je, pretpostavlja se, kada i sama džamija, odnosno između 1541. i 1561. godine. Kao poklon grada Sarajeva gradu Rimu 1999. godine izgrađena je i njena replika na trgu Piazza S. Giorgio al Velabro.

Tu je i česma na Kovačima, smještena na uglu ulica Kovači i Jekovac. Sagrađena je 16. vijeku, na zidu starog muslimanskog mezarja i najljepša je stara sarajevska česma sačuvana u izvornom obliku i izgledu. Gazi Husrev-begov vodovod iz izvora Crnila snabdijevao je ovu česmu sve do 1890. godine kada je spojena na gradski vodovod.

Iako u Bosni i Hercegovini postoji mnogo legendi koje se vezuju za Osmanski period, možemo reći da je jedna od najpoznatijih zasigurno „legenda o česmama“ koje turistički vodiči vrlo rado prepričavaju svojim gostima, i za koje se turisti, kako navode turistički vodiči, najviše zanimaju.

“Ukoliko se napijete s česme na desnoj strani udat/oženit ćete se iz Bosne i Hercegovine, a ako se pak napijete vode sa česme koja se nalazi na lijevoj strani, ponovo ćete doći ovamo, kaže legenda.

Upravo zbog ove priče koja se generacijama prenosi, domaći i strani turisti ne idu iz Sarajeva dok se ne napiju vode s poznatih česmi, i možda je baš to razlog zbog kojeg se stalno vraćaju u ovaj grad. (Naj portal)

Razglednice

Ovdje je moguće svakim danom pronaći dragi kamen: KO PRONAĐE, NOSI GA SA SOBOM!

Published

on

Krater dijamanata u Arkansasu je javni rudnik dijamanata i kao takav, rijedak u svijetu. Njihovo geslo je „ko nađe, njegovo“ i svako može ući ako plati ulaznicu koja košta 10 dolara (za djecu ispod 6 godina ulaz je besplatan).

Prvi dijamant je ovdje pronađen 1906. godine, a pronašao ga je lokalni farmer koji je posjedovao dio današnjeg parka. Pokušaji da se park pretvori u komercijalni rudnik trajali su dugo i završavali neuspješno, sve dok ga 1972. godine nije kupila savezna država Arkansas i pretvorila u javni rudnik, prenosi punkufer.hr.

Čak i zastava Arkansasa ima u sebi oblik dijamanta, a dijamant se nalazi i na kovanici savezne države. Tokom predsjedničke inauguracije 1994. godine, Hillary Clinton na ruci je nosila žuti dijamant pronađen upravo ovdje.

U parku postoje redovni rudari od kojih su se neki čak i preselili kako bi bili bliže parku. Neki već imaju i zavidnu kolekciju dijamanata, a upitani šta će s njima, odgovaraju kako ih čuvaju za penziju.

No, koliko dijamanata se uopšte pronađe ovdje? U prosjeku, neko ga pronađe svaki dan. Otkako je ovaj rudnik otkriven, pronađeno je preko 30.000 dijamanata. Od toga čak 10 njih spada u najveće dijamante ikad pronađene u SAD-u, a njih hiljadu imalo je više od jednog karata.

U sklopu parka nalazi se i centar u koji možete odnijeti kamen koji pronađete. Tu će vam ga izvagati i identificirati. Premda vode statistiku pronalazaka i redovno objavljuju podatke o pronađenim dijamantima, ukoliko pronađete dijamant s više od jednog karata, upozorit će vas da to ne objavljujete na društvenim mrežama.

Kako kažu, „Ako pronađete dijamant, ljudi će pronaći vas.“ Možda biste pomislili da s obzirom na otvorenost i bogatstvo dostupno svakome, ovaj park izgleda poput američkih shopping centara na Crni petak. No broj ulaznica dnevno je ograničen na oko hiljadu dnevno, a u idiličnoj prirodi vlada prilično pitoma atmosfera.

Ovdje možete uživati i u jahanju konja, vožnji čamca po rijeci, ribičiji, planinarenju, igranju golfa, planinskom biciklizmu, plivanju i ronjenju… Za mnoge je boravak u prirodi ljepši i vrjedniji od pronalaska dijamanta, a ima i onih koji to vide kao win-win situaciju:

„To je poput igranja lutrije s boljim šansama, a dobro je za tijelo i zdravlje.“ (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending