Pratite nas

Razglednice

Misteija 23 rupe kod Dervente: ĆUPOVI U STIJENI U KOJE SE MOŽE SMJESTITI 70 TONA HRANE

Published

on

U selu Donji Detlak kod Dervente nalaze se 23 rupe koje su ljudi isklesali u stijenama kako bi u njima čuvali hranu.

Tačno vrijeme kada su napravljene i korištene i dalje nije poznat, ali se pretpostavlja da se radi o srednjem vijeku. Prema procjenama arheologa, u ovim podzemnim posudama moguće je smjestiti oko 70 tona hrane, piše AA.

“Prva istraživanja su vršena od 1892. godine i smatrano je da je ovo iz rimskog perioda. Arheološko nalazište gdje se nalaze 23 ambarine odnosno rupe u krečnjačkoj stijeni, s tim što je 15 bilo istraženo, a osam neistraženo”, ispričao je Mladen Pećić, stručni saradnik za turizam u Turističkoj organizaciji Grada Derventa.

Iz 1988. godine, iz arheološkog leksikona poznato je da se veličine pojedinačnih rupa kreću od dva do dva i po metra dubine, široke su od 1,2 do 1,8 metra, dok je otvor 60 centimetara.

Posljednja arheološka istraživanja vršena su 2009. godine, ali ni ona nisu potpuno rasvijetlila detalje vezane za ambarine.

“I dalje su enigma, i dalje se ne zna precizno iz kog perioda datiraju međutim najvjerovatnije da se radi o srednjem vijeku, da su srednjevjekovna spremišta hrane, praktično da su žitne jame koje se mogu naći na širem području Balkana”, ispričao je Pećić navodeći da na području Dervente postoje i u selima Gornja Lupljanica, Osinja i Dažnica.

Donji Detlak nalazi se na udaljenosti od 14 kilometara od Dervente, između rijeke Ukrine i rječice Lupljanice, a ovo arheološko nalazište dio je Kulturno-istorijskog kompleksa Detlak koji je 2010. proglašen kao nepokretno kulturno dobro od velikog značaja.

Kompleks pored ambarina obuhvata i obližnju crkvu Svetog Ilije, sa grobljem, uz koju su smješteni i manastirski konak, stara škola i ljetnjikovac te staru nekropolu i pećinu koja je bila monaška isposnica.

Prije arheoloških istraživanja 2009. godine, područje na kojem se nalaze ambarine bilo je šuma, a nakon krčenja 2015. godine napravljena je nastrešnica kako bi se nalazište zaštitilo od uticaja vremenskih prilika.

Na taj način to je postalo jedno od rijetkih natkrivenih nalazišta u Bosni i Hercegovini. Ispod krova, a iznad ambarina, postavljene su drvene konstrukcije u adekvatnim dimenzijama kako bi posjetioci mogli da shvate oblike koji se nalaze ispod zemlje.

“Posjete su uglavnom individualne, dolaze grupe koje su zainteresovane i mi smo tu često s posjetiocima mada dolaze i samoinicijativno”, rekao je Pećić.
Naglasio je da, iako se ne zna tačna namjena ambarina, mogu se dovesti u vezu s postojanjem nekadašnjeg manastira na ovom području.

Za ambarine Božić kaže da su one nešto posebno što ne može da se vidi svaki dan i na svakom mjestu.

“Narod je ovoga kraja sigurno tu skrivao hranu u ta stara vremena, ali vjerovatno to nije bilo u centru sela, jer je vjerovatno bilo negdje sklonjeno dalje, da neprijatelj ne bi mogao da nađe. To su bile skrivnice, gdje je skrivana uglavnom, pretpostavlja se, hrana”, rekao je on.

Dodao je da je lokalitet zanimljiv i interesantan, da turisti sa raznih strana dolaze samoinicijativno, uglavnom u ljetnjem periodu.

“Klesane su ručno, ljudska ruka je to radila. Jako je zanimljivo, jer imaju formu ćupa nekog kada se tako pogleda. Različitih su dimenzija, zbog čega se pretpostavlja da su se koristile za čuvanje različitih vrsta hrane. Stručnjaci su izračunali da je moglo da stane oko 70 tona hrane što bi bilo dovoljno da može da hrani populaciju od 300, 400 ljudi otprilike godinu dana”, pojasnio je Željko Božić. (Naj portal)

Razglednice

Mostarske razglednice: ZNATE LI DA JE KRIVA ĆUPRIJA BILA PRETEČA STAROM MOSTU?

Published

on

Svaka priča o Mostaru prvo asocira na Stari most, a onda na “Velež”, Eminu…, najpoznatije simbole bisera sa Neretve. Međutim, malo ko zna priču od maloj ćupriji iznad Starog mosta, poznatijoj kao Kriva ćuprija. .

Kriva Ćuprija je, zapravo, najstariji jednokrilni kameni most u Mostaru. Sagrađen je u vrijeme osmanske vlasti, 1558 godine, a sagradio ga je arhitekta Ceyvan Ketoda. Visok je 4,15 metara a širok 8,42 metra. Do njega se može doći kamenim stepenicama a od Starog mosta udaljen je 30-tak metara zapadno. Originalni kamen od kojeg je prvobitno sagrađen, uništen je u poplavi 2001 godine ali nedugo zatim, pod UNESCO-vom zaštitom je ponovno sagrađen.

Za vrijeme osmanske vladavine preko ovog mosta se odvijao jako gust saobraćaj jer je most predstavljao jedini povezni objekat za prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. Sve do uspostavljanja željeznice u Mostaru 1884 godine, ovaj se most nalazio na glavnom drumu koji je vodio od juga prema sjeveru i obratno. Kasnijom izgradnjom brojnih željezničkih mostova Kriva Ćuprija je izgubila tovarni ali i pješački saobraćaj.

Kriva ćuprija je izgrađena na tradicionalan način. Spoj je ručno klesanog Tenelija kamena i maltera, a ograde su napravljene od krečnjaka. Preživjela je i posljednji rat, ali ne i poplavu nekoliko godina nakon njega. U zimskim poplavama, 31. 12. 1999. godine, Kriva ćuprija se srušila. Što je rat započeo poplave su dovršile. Postoje predaje da je prema njegovom planu sagrađen Stari most. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending