Pratite nas

Razglednice

Misterija mezara Gazi-djevojke u Ostružnici kod Fojnice: TEK KADA JE SPREMALI ZA UKOP, SAZNALO SE DA JE ŽENSKO!

Published

on

U fojničkom naselju Ostružnica, koje leži na desnoj obali zlatonosne rječice Fojnica po kojoj je matični gradić dobio ime, nalazi se više grobnih mjesta sa nišanima koji potiču iz daleke prošlosti. Među takvima je i Hasanagića harem, smješten sa desne strane puta kojim se u Fojnicu stiže iz pravca Kiseljaka.

U ovom starom mezaristanu, koji odavno ne služi svojoj namjeni, posebnu pozornost putnika prolaznika plijene najveći i najstariji nišani na omanjem uzvišenju koji izradom i oblikom kamena ukazuju da pripadaju ženskom mezaru. To ograđeno grobno mjesto u narodu se pominje kao mezar Gazi-djevojke. Kako nema pisanih tragova, niko pouzdano ne može kazati ko i kada je pokopan između dva nišana visoka skoro tri metra.

Postoji više narodnih predaja, među kojima izdvajamo onu koja je najzanimljivija i najzastupljenija u narodu.

Legenda kazuje kako u mezaru leži djevojka koja se umjesto rođenog brata prijavila u sultan Fatihovu vojsku prilikom regrutacije mladih muškaraca sa ovih prostora. Po nekima je to učinila zbog velike ljubavi prema bratu jedincu i straha da ne izgubi glavu na bojnom polju, a po drugima iz prkosa i ponosa, ukazujući svojim primjerom kako i žene mogu itekako ljuti boj bojovati.

Zamjenivši brata ili iz inata, ovako ili onako, ali vremenom postade gazi-djevojka, na bojnom polju iskazujući nečuvenu hrabrost i vještinu ratovanja, te dobi zvanje visokog oficira Sultanove vojske. Kada su se Ftihovi askeri utaborili u Ostružnici, stigoše nevolje sa okolnih fojničkih uzvišenja, a posebno sa Kozigrada, gdje se bila utvrdila vojska Bosanskog kraljevstva sa Bosanskom kraljicom.

Ostrožačko polje zasipala su topovska đulad, a jedno đule potrefi Gazi-djevojku koja se skrivala u vojnoj odori muškarca i visokog oficira. Niko nije mogao ni slutiti da je žensko srce kucalo pod muškom odorom neustrašivog Fatihovog ratnika, sve dok mu topovsko đule ne odrubi glavu. Potom se dogodilo čudo neviđeno. Sa glavom pod pazuhom ratnik je i dalje koračao bojnim Ostroškim poljem, sve dok nije posrnuo i pao. Tamo gdje pade, tu ga i pokopaše pod okriljem noći. Tek kada su ga opremali za spuštanje u kabur, otkriše da je to bila žena. Na mezar postaviše ženske nišane.

Vremenom mezar Gazi-djevojke postade mjestom okupljanja vjernica iz fojničkog kraja i šire. Svakog petka dolazile bi djevojke i starije žene i učile dovu. I danas se vjeruje kako na ovom mjestu proučena dova, uz sav njen vjerski značaj, donosi sreću i berićet onome ko je prouči. Na vrhu jednog od nišana, u omanjem krugu je uklesan znak u obliku cvijeta.

Vjeruje se kako ostrugan prah sa tog dijela kamena, koji se unese u kuću, donosi sreću i nafaku, te čuva kuću od svakog zla. Prema kazivanju starijih mještana, takvo vjerovanje je toliko bilo zastupljeno u praksi, da su djevojke i žene u grupama dolazile i strugale kamenu prašinu, te se strahovalo da će jednog dana nestati zagonetni znak na nišanu.

To ne bi valjalo! Vjeruje se, kada bi se to desilo, ovaj kraj bi zadesila velika nesreća! (Naj portal)

Razglednice

Mostarske razglednice: ZNATE LI DA JE KRIVA ĆUPRIJA BILA PRETEČA STAROM MOSTU?

Published

on

Svaka priča o Mostaru prvo asocira na Stari most, a onda na “Velež”, Eminu…, najpoznatije simbole bisera sa Neretve. Međutim, malo ko zna priču od maloj ćupriji iznad Starog mosta, poznatijoj kao Kriva ćuprija. .

Kriva Ćuprija je, zapravo, najstariji jednokrilni kameni most u Mostaru. Sagrađen je u vrijeme osmanske vlasti, 1558 godine, a sagradio ga je arhitekta Ceyvan Ketoda. Visok je 4,15 metara a širok 8,42 metra. Do njega se može doći kamenim stepenicama a od Starog mosta udaljen je 30-tak metara zapadno. Originalni kamen od kojeg je prvobitno sagrađen, uništen je u poplavi 2001 godine ali nedugo zatim, pod UNESCO-vom zaštitom je ponovno sagrađen.

Za vrijeme osmanske vladavine preko ovog mosta se odvijao jako gust saobraćaj jer je most predstavljao jedini povezni objekat za prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. Sve do uspostavljanja željeznice u Mostaru 1884 godine, ovaj se most nalazio na glavnom drumu koji je vodio od juga prema sjeveru i obratno. Kasnijom izgradnjom brojnih željezničkih mostova Kriva Ćuprija je izgubila tovarni ali i pješački saobraćaj.

Kriva ćuprija je izgrađena na tradicionalan način. Spoj je ručno klesanog Tenelija kamena i maltera, a ograde su napravljene od krečnjaka. Preživjela je i posljednji rat, ali ne i poplavu nekoliko godina nakon njega. U zimskim poplavama, 31. 12. 1999. godine, Kriva ćuprija se srušila. Što je rat započeo poplave su dovršile. Postoje predaje da je prema njegovom planu sagrađen Stari most. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending