Pratite nas

Razglednice

Najljepši gradić na svijetu: ZALAZAK SUNCA NA OVOM OSTRVU ZAISTA TREBA DOŽIVJETI

Published

on

Mnogi kažu da je zalazak sunca na Santoriniju jedan od najljepših na svijetu, a još je više onih koji to grčko ostrvo nazivaju najromantičnijim mjestom i ostrvom zaljubljenih. Ono što ovo ostrvo vulkanskog porijekla već na prvi pogled čini jedinstvenim jeste zadivljujuća ljepota arhitekture, kojom dominira bijela boja upotpunjena izuzetnim prirodnim komponentama tamnih stijena s plažama od vulkanskog pijeska. Kada se tome doda beskrajno plavetnilo Egejskog mora, Santorini zaista izgleda kao raj na zemlji.

Ovo najjužnije kikladsko ostrvo naziv je dobilo po svetoj Ireni Solunskoj, koja je 304. godine n. e. na njemu umrla u izgnanstvu. Ostrvo je zaista nastalo usljed vulkanske aktivnosti još u praistorijsko doba. Ogromna erupcija užarene lave i pepela koja je u kasnom bronzanom dobu zadesila ovo područje prouzrokovala je nestanak jedne od najnaprednijih civilizacija tog doba, ali istovremeno stvorila i mit o Atlantidi, za koju legenda kaže da se nalazila upravo na tom mjestu. Najnoviji pokazatelji vulkanske erupcije su dva obližnja ostrvceta – Palea i Nea Kameni, a posljednja vulkanska aktivnost zabilježena je 1950. godine.

Ostrvo je dugo samo tridesetak kilometara, ukupna površina mu je 73 km2, pa ga možete obići u samo jednom danu. Topli sunčevi zraci obasjavaju Santorini veći dio godine, čak i za vrijeme tzv. kišnog perioda, od novembra do aprila. Tipične jesenje i zimske temperature kreću se od 12 do 20 stepeni Celzijusa, a tokom proljeća i ljeta od 17 do 27 stepeni.

Ipak, budući da na ostrvu kiša vrlo rijetko pada zimi, turistička sezona u stvari traje cijelu godinu. Turistički procvat na ostrvu započeo je krajem šezdesetih godina, a 1990. godine Svjetska turistička organizacija proglasila je mjesto Oiu najljepšim turističkim gradićem na svijetu. Santorini je vrlo popularan i među svjetski poznatim „facama“, na njemu su kuće kupili i Sting i Džek Nikolson.

Na zapadnoj strani ostrva, na litici 250 metara iznad mora, nalaze se mjesta Fira, Firostefani, Imerovigli i Oia, u kojima su gusto nanizane živopisne kuće s plavim krovovima koje su već odavno postale simbol ne samo turizma na Santoriniju već i uopšte u Grčkoj. Krovovi, prozori, ograde i drugi građevinski elementi na ostrvu su obojeni u plavo, jer prema drevnom grčkom vjerovanju plava boja štiti od zla.

U Firu i Oiu u predvečerje se slivaju rijeke turista kako bi gledale nezaboravni zalazak sunca. Sjede na krovovima kuća, terasama, kafićima diveći se pogledu i oduševljeno tapšu dok sunce zalazi. Skoro nigdje na svijetu nećete vidjeti takvu radost među turistima i domaćinima zbog zalaska sunca. Možda i zato što nigdje drugdje nije tako divan.

Bogatu istoriju Santorinija posjetiocima dočaravaju i dva arheološka lokaliteta. To su Akrotiri s ostacima praistorijske Tere (There), kao i drevni antički grad Mesa Vouno. U glavnom mjestu na ostvru – Firi (Thiri), nalazi se Muzej praistorijske Tere, kao i Arheološki muzej. (Naj portal)

Nastavi čitati

Razglednice

Mostarske razglednice: ZNATE LI DA JE KRIVA ĆUPRIJA BILA PRETEČA STAROM MOSTU?

Published

on

Svaka priča o Mostaru prvo asocira na Stari most, a onda na “Velež”, Eminu…, najpoznatije simbole bisera sa Neretve. Međutim, malo ko zna priču od maloj ćupriji iznad Starog mosta, poznatijoj kao Kriva ćuprija. .

Kriva Ćuprija je, zapravo, najstariji jednokrilni kameni most u Mostaru. Sagrađen je u vrijeme osmanske vlasti, 1558 godine, a sagradio ga je arhitekta Ceyvan Ketoda. Visok je 4,15 metara a širok 8,42 metra. Do njega se može doći kamenim stepenicama a od Starog mosta udaljen je 30-tak metara zapadno. Originalni kamen od kojeg je prvobitno sagrađen, uništen je u poplavi 2001 godine ali nedugo zatim, pod UNESCO-vom zaštitom je ponovno sagrađen.

Za vrijeme osmanske vladavine preko ovog mosta se odvijao jako gust saobraćaj jer je most predstavljao jedini povezni objekat za prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. Sve do uspostavljanja željeznice u Mostaru 1884 godine, ovaj se most nalazio na glavnom drumu koji je vodio od juga prema sjeveru i obratno. Kasnijom izgradnjom brojnih željezničkih mostova Kriva Ćuprija je izgubila tovarni ali i pješački saobraćaj.

Kriva ćuprija je izgrađena na tradicionalan način. Spoj je ručno klesanog Tenelija kamena i maltera, a ograde su napravljene od krečnjaka. Preživjela je i posljednji rat, ali ne i poplavu nekoliko godina nakon njega. U zimskim poplavama, 31. 12. 1999. godine, Kriva ćuprija se srušila. Što je rat započeo poplave su dovršile. Postoje predaje da je prema njegovom planu sagrađen Stari most. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending