Pratite nas

Razglednice

Neobične priče iz Hrvatske: NA RTU PUNTE PLANKA SUDARAJU SE SJEVERNI I JUŽNI VJETROVI

Published

on

Punta Planka (rt Ploča) kraj Rogoznice najistureniji je dio hrvatskog kopna prema Italiji. Ispred nje nema ostrva, nego pogled puca na otvoreno more.

Geografski i klimatološki, ovaj rt dijeli Jadran na sjeverni i južni dio, pa se upravo na tom mjestu znaju sudariti bura i jugo i različite morske struje.

Ova najveća i najznačajnija prirodna razdjelnica Jadrana nalazi se dva kilometara jugoistočno od Rogoznice. Može se reći da ovaj rt dijeli Jadran i na sjeverni i južni dio u zemljopisnom smislu, a uz to predstavlja i njegovu iznimno bitnu klimatološku razdjelnicu.

Rt Ploča poznat je i kao razdjelnica vjetrova jer su tu često sudaraju sjeverni i južni vjetrovi ali i morske struje. Brojne epitete ovaj rt ‘prisvojio’ je jer je to najistureniji dio hrvatskog dijela obale prema otvorenom moru i obale Dalmacije prema Italiji.

Zbog svog značaja i opasnosti koje sa sobom nosi ovaj rt nazivajui hrvatski rt Horne. Znaju to dobro ribari i ostali ljudi ‘od mora’ s toga područja. Kada se rtu prilazi s mora to je iznimno opasno za vrijeme puhanja jačih vjetrova južnih smjerova (jugo, oštro, lebić). Ovi vjetrovi dignu goleme valove koji se razbijaju o razvedeno kopno.

Značaj ovoga lokaliteta za pomorski promet uočili još stari Grci koji su ga nazivali Diomedov rt. Na njemu su poštovali svoje bogove da bi mogli, kako su vjerovali, sigurno nastaviti plovidbu. U antičko doba cijelo poluostrvo između rijeke Krke kod Šibenika i rijeke Jadro kod Splita nazivao Hilski poluotok (prema Herkulovom sinu Hilu), a njegovi stanovnici Hilijci.

Mitsku važnost ovog lokaliteta dodatno je osnažen i u srednjem vijeku! Legenda kaže da je 1062. g. trogirski biskup Ivan spasio stradale pomorce od sigurne smrti hodajući po moru i smirivši oluju.

Biskupu u čast trogirski plemići 1331. podižu crkvicu na rtu Ploča, udaljenu svega desetak metara od mora. Crkvica sv. Ivana do danas je odlično sačuvana i prkosi vremenu i vremenskim (ne)prilikama.

Svoju meteorološku “težinu” rt je ponajviše dobio zbog čestog sudaranja vjetrova različitih smjerova upravo na tom području. Jugo i bura na Jadranu najčešće se sukobljavaju baš na ovom rtu. Cijeli ovaj istureni dio kopna prema moru čini prirodnu barijeru vjetru.

Prilikom uobičajenog kretanja sredozemnih ciklona od zapada prema istoku one često prelaze preko Jadrana. Prvo na Jadranu zapuše Jugo, a ulaskom ciklonalnog centra u Jadransko more bura prvo zapuše na sjevernom Jadranu.

Postepenim odmicanjem ciklone prema jugoistoku bura se sa sjevernog počne širiti na srednji Jadran. Tada rt Ploča najčešče postaje granična crta bure i juga na Jadranu i tu se zadržava neko vrijeme. (Naj portal)

Nastavi čitati

Razglednice

Skriveni dragulji Sahare: PRIZORI KAO IZ NAJLJEPŠIH FILMOVA!

Published

on

Zamislite jordanski grad Petru ili slavne američke kanjone – no bez ikakvih tragova ljudi. Samo pustinjski pijesak i ogromne stijene.

Zvuči lijepo, ali bez starih riznica u stijenama Petra malo gubi na impresivnosti, zar ne? No šta kad biste umjesto riznica imali prekrasnu oazu, jezero koje putuje između stijena, a u vodi do koljena hrpe deva koje uživaju u brćkanju? To već zvuči kao idilično mjesto za spoj s prirodom i mirom pustinje. Dobra je vijest da takvo mjesto postoji.

Zabačeno, netaknuto ljudskom rukom, a dostupno onima koji su spremni potegnuti na malo jače putovanje. Nalazi se u jednoj od najslabije posjećenih zemalja svijeta, Čadu. Već smo pisali o jednoj njegovoj čudesnoj oazi života, tako da sad već krojimo impresivan itinerar.

Skriveni dragulj Sahare Guelta d'Archei ime je jednog od poznatih, i rijetkih izvora vode u Sahari. Ta oaza nalazi se u kanjonu Ennedi Plateau, koji je zbog velikog značaja zaštitio UNESCO.

Nekad je to bila važna tačka na kojoj su se zaustavljali trgovci i karavane kako bi napojili svoje deve. Naizgled crna voda duboka oko pola metra mogla bi vas namamiti da potražite osvježenje od pustinjske vrućine, no radije nemojte. Otkrit ćemo vam zašto. I danas ovdje zastanu beduini sa svojim devama, no slavni put kojim su prolazile karavane više nije toliko živ.

Čak ni turista nema mnogo, što je dobro za vas ako ste u potrazi za novim, nedovoljno istraženim i egzotičnim mjestima, prenosi punkufer.hr. Iako posjetitelji i svi budući istraživači rado gledaju nevjerovatne slike gomile deva koje piju vodu podno stijena u pustinji, treba podsjetiti na još neke stanovnike ovog mjesta. Malo ih je, ali ih ima – pustinjskih antilopa i zapadnoafričkih krokodila. Ti krokodili posljednja su skupina svoje vrste koja nam je poznata u Sahari.

Razlikuju se od nilskih krokodila pa nisu u istoj kategoriji – srećom, ovi su manji i manje agresivni. Oni se rado kupaju u toj vodi, gdje usput pronalaze i hranu u obliku riba. Neka vas krokodili ne obeshrabre – malobrojni posjetitelji tog mjesta vraćaju se oduševljeni.

Put kroz pustinjski sjever zemlje je dugačak, ali kažu kako se isplati proći ga još sto puta. Takve scene nećete vidjeti ni u najljepšim filmovima. Moguće je organizirati izlet preko agencije ili uz pratnju vodiča od prijestolnice Čada, N'Djamene. Od oaze je udaljena oko 800 kilometara zračne linije, no na terenu će vam put biti još malo duži. Pripremite se na mogućnost da vaša ekspedicija potraje čak četiri dana samo u jednom smjeru. No zamislite samo što ćete sve putem vidjeti… (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending