Pratite nas

Info

Nepristojna ponuda iz jedne članice EU: IMATE LI MEDA ZA MULJANJE?

Published

on

Pogon za prikupljanje i plasman domaćeg meda „Naš med” iz Rače (Srbija) dobio je nedavno neobičan zahtjev od jedne strane firme. Riječ je o kompaniji iz susjedne zemlje, članice EU, koja je za potrebe drugog tržišta u Uniji zatražila od njih što jeftiniji med koji, kako su naveli u ponudi, „ne mora da prođe strogu kontrolu na nuklearnu magnetnu rezonancu (NMR), piše beogradska „Politika“.

Pomenuta analiza je jedina koju falsifikatori meda nikako do sada nisu mogli da savladaju. Drugim riječima, med koji ne prođe NMR nije pravi, nego dobar falsifikat.

Nestašica meda je bilo i ranije a 2015. godine na tržištu je zvaničnim analizama utvđeno da je falsifikata bilo nevjerovatnih 95 odsto. Danas ih je tri puta manje, ali borba i dalje traje. U SAD-u je na tržištu 76 odsto falsifikovanog meda, a u Evropi u prosjeku 10 odsto. Borba protiv falsifikata ove namirnice koja je na drugom mjestu po krivotvorenju, poslije maslinovog ulja, ne prestaje.

Kako za beogradski dnevnik kaže Rodoljub Živadinović, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), pogon im je odgovorio da nema takav med na prodaju i ponudio im jeftin cvijetni med u kome dominira suncokret od 3,9 eura po kilogramu. Ovu opciju nisu prihvatili.

“Kada dobijete ovakvu ponudu i to stigne u udruženje koje trguje isključivo kvalitetnim medom svojih članova pčelara, to može da znači samo da je najnovije stanje na tržištu meda i nestašica koja je na pomolu, odmah otvorila prostor za veći promet falsifikata. A ako je tako na evropskom tržištu, sigurno možemo da računamo da će se to desiti i kod nas – navodi Živadinović i dodaje da je to poziv inspekcijama da na vrijeme reaguju i pojačaju kontrole.
Loša ovogodišnja sezona i manja proizvodnja doveli su do manje ponude meda na svjetskom tržištu, pa i kod nas.

I dok je prošle godine od pčelara kilogram mogao da se kupi između osam i deset eura, dok u prodavnicama kilogram bagremovog meda košta i do 15 eura. Dobra cijena motivisala je pčelare da prodaju robu i izvezu sve zalihe.

Sve to doprinijelo je da smo već sada na pragu nestašice, ali i opasnosti da bi ova namirnica ponovo počela da se masovno falsifikuje.

“Italija je, recimo, zemlja u koju se izvozi mnogo bagremovog meda i koje ima najstrože standarde za izvoz u EU. Prema njihovim propisima, u medu ne smije da se nađe ni promil antibiotika, ostataka pesticida… U ovom trenutku od nas uvoze bagremov med po cijeni od 7,2 eura po kilogramu, a u jednom njihovom marketu ovih dana možete da kupite ovaj proizvod u tegli od kilogram po nevjerovatnoj cijeni od samo 5,99 eura u koju su, na napomenem, uračunati i troškovi pakovanja, marža… Na deklaraciji je navedeno da je reč o mješavini rumunskog i kineskog meda – kaže sagovornik iz SPOS-a.

Upitan kako to objašnjava, odgovara da čak i na ovom tržištu postoje firme koje trguju pravim medom, ali i one koje miješaju kineske falsifikate sa malim količinama pravog meda.

“Med je vrlo jednostavan za falsifikovanje. Ima i onih koji glukozno fruktozni sirup bez ikakvih aditiva pakuju u tegle i prodaju kao med. Takav proizvod je nedavno pronađen i u vrtićima, što je nedopustivo u zemlji koja ima med čiji kvalitet prepoznaju širom svijeta – misleći na Srbiju zaključuje Rodoljub Živadinović.

Ništa nije bolja situacija ni u zemlja u balkanskoj regiji. Posebno u BiH je prisutna masovna proizvodnja i profaja patborenohg meda, ali inspekciji orani ne reaguju, a laboratorisjka ispitivanja su svedena na namjanju moguću mjeru. (Naj portal)

Info

Bolna istina na Balkanu: NAŠU KAFU PRAVE LJUDI S FAKULTETOM!

Published

on

Gotovo sve balkanske zemlje muči “odliv mozgova”, a viralni natpis na jednom kafiću ukazuje na dio razloga zbog kojih mladi konstantno odlaze s ovih prostora. Dovitljiva reklama postala je hit na društvenim mrežama.

Mnogi studenti svoj džeparac zarađuju radeći u ugostiteljstvu, ali muka nastaje kad sa diplomom ne možeš do posla u struci – već nastaviš s „šljakanjem“ u kafiću.
Upravo taj problem koji muči građane balkanskih zemalja bio je inspiracija za provokativnu reklamu na jednom kafiću.

„Zašto su u našim kafićima najbolje kafe? Zato što ih prave ljudi s fakultetom“, našalili su se – i izazvali burne reakcije.

Ne zna se gdje je tačno uslikana ova sarkastična reklama, ali mnogi komentarišu da lijepo prikazala sramotu Balkana.

„Jesu dobre kafe ali istina je tužna i pretužna“.

„Mislila sam da je sarkazam, nekim povodom, a ne reklama .. e pa ‘sram bilo zemlju gdje sa završenim fakultetom najbolja opcija koju imaš je da radiš u kafeu. Toliko“.

„U vrijeme dok sam ja studirala bilo je kolega koji su uspijevali nekako da zarađuju konobarišući. Dešavalo se zato da zaspe na vježbama jer je kod nas bilo, ujutro na KBC Zvezdara, pa oko 12 h predavanja, pa od 17 do 20 vježbe na našem faksu. I hajde sad ti još konobariši uveče. Ali takav je život na Balkanu. Uvijek radiš po 5 stvari u danu“, komentarisali su ljudi.

Nažalost, nije rijetko da ljudi sa diplomom godinama rade slične poslove, pa je zaključak mnogima da je ova reklama baš dirnula u bolnu tačku našeg društva.(Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending