Pratite nas

Razglednice

Nigdje k’o u Bosni: OVO BOŽANSTVENO JEZERO NALAZI SE U PRIJEDORU (VIDEO)

Published

on

Spoj netaknute prirode, blaženog mira i spontanog uživanja, atmosfera je koja je ekipu portala Mondo dočekala dolaskom na jezero Blatnjak u Busnovima kod Prijedora, gdje mnogi ovih dana pronalaze način da se rashlade od vrelih ljetnjih dana.

Nekada se na tom mjestu iskopavala željezna ruda, ali prošlo je već mnogo godina otkako su bagere zamijenile, vrijednim rukama tamošnje omladine pravljene, drvene skakaonice i teren za odbojku, vesela graja i kreme za sunčanje.

Prema riječima lokalnog stanovništva, od kojih su neki odrasli i prve plivačke poduhvate naučili na ovom tirkiznom biseru, jezero Blatnjak dugačko je 496 i široko čak 456 metara.

„Ovdje se kupam od marta pa do novembra. Jezero je duboko, prema posljednjem mjerenju 24 metra, široko je negdje 456, a dugačko 496 metara. Ronioci redovno dolaze da istražuju jezerske dubine i pronašli su ‘somove kao klade’. Kako su nam kazali, jezero je bogato ogromnim ribama”, kazao je za Mondo Drago Knežević, mještanin Busnova koji je odrastao u ovom selu, a ručno pravljenim čamcem je istražio svaki zavlačak ovog bogatstva prijedorskog kraja.

U posljednje dvije, tri godine, priča Knežević, jezero je sve bogatije kupačima, a pogotovo sada kada je pandemija zatvorila granice za putovanja van zemlje.
„Najviše je mladih, mada nema starosne granice i svi podjednako uživaju na našem jezeru“, kaže Knežević.

A da bi uživao u čarima jezera Blatnjak, svaki slobodan trenutka koristi i sedamnaestogodišnji Nikola Radaković iz Prijedora.

Često, kako kaže, pronađe vremena da vreli gradski asfalt zamijeni kupanjem u vodi, koja je, kako neki komentarišu ‘toplija od one ispod tuša’.

„Sada je raspust, a i ne možemo nigdje putovati tako da više posjećujem lokalna mjesta i često sam ovdje. Voda je jako topla, toplija je čak i od one u Sani. Ovdje vikendom budu žurke, DJ dolazi, tako da tada budu i veće gužve i dolaze ljudi sa strane i možete čuti razgovore na više jezika“, ispričao je Radaković.

I dok se podiok na termometru penje sve više neki će hlad pokušati pronaći na nekom od lokalnih bazena, drugi će tražiti način da se i ove godine okupaju u slanoj vodi, ali sigurno će biti i onih će se uživanju prepustiti u ovom, iza zelene trske od radoznalih pogleda, brižljivo čuvanom raju. (Naj portal)

Pogledajte video ovog sjajnog jezera:

Razglednice

Pozivnica za godišnji odmor: ZAŠTO JE OVO OSTRVO DOBILO NAZIV BABINA GUZICA I KAKVE VEZE IMA SA PRDUŠOM

Published

on

Anus i Pornić u Francuskoj, Betmen u Turskoj, Jeb*nje u Austriji, Dildo u Kanadi, Guzica u Ukrajini… Mnoga mjesta u svijetu iznenađuju i zasmiju nas svojim imenima, a svako ko ih posjeti zastane na trenutak i uzme fotografije za uspomenu.

Osim svjetski poznatih atrakcija, u Hrvatskoj možemo pronaći i neobične nazive opština, naselja i ostrva, a jedno od njih je i ostrvce Babina Guzica, koje svakog ljeta izmami osmjeh na hiljade turista koji posjete Nacionalni park Kornati, piše Putnikofer.hr.

Netaknuti dragulj Jadranskog mora, ostrvce Babina guzica nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Kornati, a njegova površina iznosi samo 0,012 km². Ovo neobično ime zasmijava mnoge turiste koji svakog ljeta posjećuju hrvatsko primorje, a kako je nastao naziv za HRT objasnio je Ante Jurić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku.

“Babina Guzica je jedno od ostrva u Kornatskom arhipelagu. Kako je došlo do tog imena? Naravno, po babinoj guzici. U mahali Babine Guzice ima još zanimljivih toponima, na primjer čuvena Kurba. Ponekad imena proizilaze iz puke slučajnosti, anegdotski. Možda se nekom ribaru u blizini tog ostrva desio neki nemili događaj ili mu se desila neka asocijacija u trenutku prosvjetljenja i onda je krenulo da se kotrlja“, rekao je Jurić za HRT.

I Murterin i Šaljani, koji su dali ime Kornatima, bili su izuzetno maštoviti.

“Prduša je očigledno još jedan toponim iz niza lascivno erotskih kornatskih toponima. Kada imate, na primjer, vertikalnu pukotinu u obalskoj stijeni, onda imate bar 50 odsto šanse da ona nosi ime po određenim organima. U Kornatima sam uspio da izbrojim čak četiri ostrva nazvana po muškom dijelu para”.

U nazivima hrvatskih ostrva česti su i parovi, pa čak i trojke, a nije rijetkost da se isto ime nađe na više mjesta. Recimo da imate Abe na dva mjesta, Sestrice na 2-3, pa Kurbe na suprotnim stranama arhipelaga, a tu su i Smokvice, Mrtenjaci, Bisage, Tovarnjaci, Prišnjaci“, rekao je Jurić za HRT.

Kornati, najrazvodeniji arhipelag na Jadranu, čine oko 150 ostrva zbijenih na površini od 320 kvadratnih kilometara. Drugim riječima, Kornati čine 12 odsto svih hrvatskih ostrva (ukupno 1.264), a zauzimaju samo jedan odsto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – prostire se na 220 kvadratnih kilometara i obuhvata 89 ostrva, ostrvca i stijena koje mogu da se pohvale sa oko 2.700 sunčanih sati godišnje. Prosječna površina ostrva je 0,5 kvadratnih kilometara.

Najveće ostrvo Kornatskog arhipelaga dugačko je 25,2 kilometra i široko dva i po kilometra. Njegovo ime je Kornati i po njemu je arhipelag dobio ime. Poznato je po neobičnom geološkom fenomenu Vela ploča ili Magazinova škriljca, dužine 160 metara i širine od 63 do 86 metara, koja se nalazi u podnožju njenog najvišeg vrha Metline.

Prema legendi, dasku su donijele vile da bi se na njoj igralo tokom nemirnog mora. Drugi kaže da je ploča nastala prilikom izgradnje Arene u Puli. Majstori su namjeravali da njome prekriju zgradu, ali je ona skliznula u more. Nauka je manje poetična: Vela ploča nastala je klizanjem 11 metara debelog sloja stijene prije 2.400 godina.

Ostaci tumula, humki, svjedoče da su ostrva bila naseljena još u doba Ilira, podsjećanje na vizantijsko doba je tvrđava Tureta, na ostrvu Mana, na primjer, postoje ostaci kamenog seta izgrađenog za snimanje filma “As The Sea Rages” iz 1959. godine, dok se na ostrvu Piškera nalazi crkvica izgrađena 1560. godine, namijenjena isključivo ribarima i stoga jedinstvena na Jadranu. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending