Zinaid Delibašić iz Kaknja kaže da je pčelar praktičar, a pčelarstvom se bavi više od 20 godina. Iako primarno profesor u srednjoj školi u Kaknju, kroz sve ove godine stekao je brojna iskustva, a posebno znanje iz pčelrastva. Na upit kakva je bila ova godina i ima li meda, odgovara potvrdno, ali dodaje da je svaka godina priča za sebe.
„Ove godine sve što je bilo ispod 500 metara nadmorske visine skoro da nije medilo ili ima samo za neke osnovne potrebe pčelara ili same pčelinje zajednice. Ove godine bilo je dobro zato što je planina ponijela, ne u nekim izdašnim količinama, ali ipak koliko toliko uspješna da se podmire troškovi, da se pripremi za narednu godinu i da čovjek ostvari neki prihod – kaže Delibašić.
Govoreći o zabludama kod ljudi vezanim za pčelinje proizvode Delibašić govori da je najveća zabluda da je med najbolji a zapravo se radi o zadnjem po vrijednosti proizvodu.
„Kada bi redali proizvode pčela prvi bi bio pčelinji otrov, to je onaj bolni ubod koji smo svi mi nekad doživjeli. Kroz svoju žaoku istiskaju određenu količinu otrova koji je veoma skup, 1 kilogram košta oko 90.000 eura. Drugi proizvod po vrijednosti je matična mlijeć, to je bijela supstanca kojom pčele radilice hrane maticu, a na tržištu vrijedi između 3.000 do 5.000 KM za jedan kilogram. Treći po kvalitetu pčelinje zajednice je polen koji je oko 30 KM na našim prostorima. Sljedeće što pčelari često zanemaruju je propolis od kojeg se prave i propolisove kapi. Na kraju imamo med, nešto što naš narod najviše povezuje sa pčelama. To je hrana, ali i lijek ljudima – kaže Delibašić za ITV Zemlja i ljudi.
Ne kupujte med pored puta
Kada god kupujemo med pitamo se koji je pravi, posebno ako znamo da na tržištu postoje brojne malverzacije i dodaci koji se ubacuju u med u cilju što veće zarade.
Govorio je i o prodaji meda pored puta posebno na našim prevojima gdje tvrdi da je nemoguće da med bude 15 KM. Kako je pojasnio, danas je tržište postalo vrlo složeno jer u patvorinu se više ne dodaje samo šećer već se vrše brojni hemijski procesi do te mjere da u medu čak nema ni polena, što je osnovni sastojak meda.
„Ne kupujte med pored puta. To može biti čovjek koji je zaista pčelar, ali tavih je od deset jedan, devet je onih koji love u mutnom. Prodaju vam teglu meda za 10 KM, 15 KM, to ne postoji. Tegla meda je 25 KM, ove godine čak i 30 KM zbog toga što je godina malo bila oskudnija. To ne može biti pravi med, kada prolazite putem vidite med u svim bojama pa čak i onim koje ne postoje u prirodi – to je nevjerovatno – kaže Delibašić.
Rekao je da je najbolje kupovati med od komšija, prijatelja i poznanika koje poznajemo i nemamo sumnje u ono što rade.
U nekoliko epizoda Zinaid Delibašić je za ITV Zemlja i ljudi govorio sve ono što običan čovjek ne može da čuje ili pročita bilo gdje, radi se o korisnom znanju i praktičnim savjetima koji će svakome pčelarstvo kao takvo približiti.
Pored detaljnog objašnjenja o načinima varanja sa medom koji se na tržištu rade objašnjava i način impresivnog funkcioniranja pčelinje zajednice od da sve imaju svoju funkciju do istjerivanja samog truta iz košnice.
Kroz razgovor je imao i savjete za malinare kojih je danas mnogo u Bosni i Hercegovini te na koji način mogu pomoći i pčelarima, ali i sebi.
Kao omaž serijala u posljednjoj epizodi Zinaid je obukao odijelo za pčelare i samo za ITV Zemlja i ljudi otvorio košnicu uz detaljna objašnjenja na koji način se to radi a zatim na praktičnim primjerima objasnio sve ono što se nalazi unutar iste. (Naj portal)
Čitateljka portala Moje vrijeme Mirjana (61) živi na hrvatskoj obali te je otkrila da je u sretnom braku, ali je ostala trudna s drugim muškarcem, a njen suprug misli da su to njegova biološka djeca.
Mirjana je visokoobrazovana te još uvijek radi. Tvrdi da se udala iz ljubavi.
“Udala sam se iz ljubavi, na četvrtoj godini fakulteta. Naravno, nismo odmah željeli djecu. Stvorili smo topli dom i kad smo poželjeli dijete, to jednostavno nije išlo. Svi pregledi su bili uredni. Govorili su nam da samo trebamo biti strpljivi”, istaknula je.
Ona je nakon devet godina braka imala avanturu s drugim muškarcem. Upoznala ga je na seminaru koji se održavao daleko od grada u kojem živi.
“Svidjelo mi se njegovo društvo, i tako smo završili u sobi. Tih nekoliko dana bilo je lijepo. Vratila sam se kući i nakon nekog vremena shvatila sam da sam trudna. S tim muškarcem nisam nastavljala komunikaciju. Rodila se kćerka, muž i ja bili smo presretni. Ljubav naša, našoj sreći nije bilo kraja. Kako je rasla, čak su govorili da sliči na mog supruga”, otkrila je Mirjana koja je tada imala isključivo poslovni odnos s biološkim ocem svoje kćerke.
No, njih dvoje ponovo su se prepustili strastima nakon nekoliko godina za vrijeme poslovnog puta na drugi kontinent. Mirjana je opet ostala trudna.
“Moja djeca su rođeni brat i sestra. Muž je sretan. Muškarac koji je poslužio svrsi nema pojma. On ima svoju ženu i djecu. Na seminare više ne idem. Sada idu mlade kolegice. Imam dobrog muža, djecu, dobar brak i tajnu koja ide sa mnom u grob. Ne treba mi ničija osuda. Dovoljno je da živim s tom tajnom. Ne znam šta muž misli. Nikada nije dao nikakve naznake da išta naslućuje”, istaknula je Mirjana na kraju svoje ispovijesti.
Ovakvi slučajevi vrlo su česti. Iz privatnih laboratorija, koji obavljaju testove očinstva, otkrili su da svaki peti otac u Hrvatskoj odgaja dijete kojem nije biološki otac. Žene češće od muškaraca traže DNK test kako bi saznale ko je biološki otac njihove djece. (Naj portal)