Pratite nas

Info

Sjeti se da ćeš umrijeti: U OVOM GROBU MOŽETE BESPLATNO LEŽATI I RAZMIŠLJATI

Published

on

Skoro svaki fakultet na svijetu ima u svojim redovima zaposlenu osobu koja je zadužena za mentalno zdravlje studenata, a neki čak imaju i pse za pomoć. Ovo holandsko sveučilište nudi neku drugu vrtu pomoći – iskopalo je grob.

“Ako želite ležati u grobu, javite nam se na mail”, stajala je pozivnica za sve studente Radbound sveučilišta na službenim stranicama fakulteta, ali i na plakatima koji su bili poljepljeni po kampusu.

Radbound Sveučilište u Nijmegenu, Holandiji za vrijeme ispitnih rokova nudi svojim studentima „sobu za plakanje“ i donedavno, grob u kojeg su mogli leći. Grob je iskopan iza crkve Radbound sveučilišta, koje inače pohađa 22 hiljade studenata, prenosi Vice.com.

Kako su naveli na svojim službenim stranicama, iskopan je u sklopu umjetničke instalacije nazvane “Memento mori” (lat. ‘Sjeti se da ćeš umrijeti’) s ciljem da studenti i zaposlenici legnu u zemlju i „odmore“: postanu svjesni toga da nisu besmrtni, da malo uspore svoj užurbani život i shvate da nije sve u diplomi, novcu, izgledu i sličnim materijalnim stvarima. U grob također mogu leći i studenti susjednog HAN sveučilišta primijenjenih nauka.

Nakon što legnete u grob, vidno polje vam se smanji samo na rubne zemljane dijelove, a iznad vas je otvoreno nebo, lišće i grane drveća. U hladnije vrijeme godine, Sveučilišna je crkva nudila suhu prostirku, pa čak i jastuk. Grob je zaštićen plastičnom vrpcom kako neko ne bi slučajno upao unutra, jer, ovo mjesto je samo za one koji to uistinu žele.

Ko god se prijavio preko maila da želi ležati u grobu, mora pratiti nekoliko pravila. Naime, u grobu je zabranjeno koristiti mobitele i knjige, a unutra može ležati od 30 minuta do tri sata. Na službenoj stranici sveučilišta postoji čak i link na video kojeg možete pogledati (Naj portal)

Info

Naučnici otkrili zabrinjavajuće podatke: CVRKUT PTICA POSTAJE SVE TIŠI

Published

on

Zvuci prirode, posebno pjevanje ptica, ključni su u izgradnji i održavanju naše povezanosti s prirodom. Nažalost, novo istraživanje otkriva da se zvuci proljeća mijenjaju, a pjevanje ptica širom Sjeverne Amerike i Evrope postaje sve tiše i manje raznoliko.

Međunarodni tim predvođen istraživačima sa Univerziteta „Ist Anglija“ je putem monitoringa ptica širom svijeta i snimanja pojedinih vrsta u divljini razvio novu tehniku s ciljem otkrivanja njihovog pjevanja na više od 200.000 lokacija tokom posljednjih 25 godina.

„Prednosti našeg kontakta s prirodom su ogromne. Poboljšavamo fizičko zdravlje, ostvarujemo psihološke dobrobiti i povećavamo vjerovatnoću podržavanja i učestvovanja u aktivnostima zaštite životne sredine“, tvrdi jedan od autora istraživanja, dr Simon Batler, iz Škole bioloških nauka Univerziteta „Ist Anglija“.

„Pjevanje ptica igra važnu ulogu u definisanju kvaliteta doživljaja prirode, no široko rasprostranjeni pad populacija ptica i promjene u distribuciji vrsta kao posljedica klimatskih promjena znače da će se akustična svojstva prirodnih krajolika vjerovatno mijenjati. Međutim, ne raspolažemo istorijskim snimcima pjevanja ptica za većinu lokacija obuhvaćenih našim istraživanjem, pa smo morali da razvijemo novi pristup kako bismo ih rekonstruisali“, objasnio je dr Batler.

Godišnji podaci o broju ptica upoređeni su sa snimcima više od hiljadu vrsta iz baze podataka Xeno Kanto, u kojoj volonteri postavljaju i bilježe snimke ptičjeg pjevanja i zvukova još od 2005. godine. Cilj istraživača bio je rekonstruisati istorijske zvučne pejzaže.

Akustičke karakteristike ovih zvučnih pejzaža potom su sortirane pomoću četiri indeksa dizajnirana za mjerenje akustične energije po frekvencijama i vremenu. Indeksi su vođeni složenošću i raznolikošću pjevanja ptica među promatranim vrstama, te su sortirali njihovu raznolikost i intenzitet u cjelini.

Komentarišući rezultate istraživanja, dr Batler je rekao kako su otkrili široko rasprostranjeno smanjenje akustične raznolikosti i intenziteta prirodnih zvučnih pejzaža, podstaknuto promjenama u sastavu ptičjih zajednica.

Ovi rezultati ukazuju da su prirodni zvučni pejzaži u proljeće sve tiši i manje raznoliki, što potencijalno može uticati na ljudsko zdravlje i dobrobit“, kazao je dr Batler.

„S obzirom na to da ljudi pretežno čuju, a ne vide ptice, zbog smanjenja kvalitete prirodnih zvučnih pejzaža ljudi će najvjerovatnije i primijetiti pad njihovih populacija.“

Istraživači kažu da nije lako predvidjeti odnos između promjena u strukturi ptičjih zajednica i karakteristika zvučnog pejzaža.

„Uopšteno smo otkrili da mjesta koja su doživjela veći pad ukupnog broja ili raznolikosti vrsta takođe pokazuju veći pad akustične raznolikosti i intenziteta“, kazala je dr Katriona Morison, istraživač na Školi bioloških nauka.

„Globalno otopljenje širi se planetom i šteti ljudima, flori i fauni. Ptice su takođe pogođene i to utiče na njihovo pjevanje koje na sve ljude djeluje opuštajuće i ugodno. Na primjer, gubitak vrsta kao što su ševa ili slavuj, vjerovatno će imati veći uticaj na složenost zvučne kulise nego gubitak određenih vrsta, poput vrana i galebova, čije nam pjevanje nije pretjerano ugodno. Međutim, to takođe ovisi o brojnosti i raznolikosti drugih prisutnih vrsta“, dodaje Morisonova.

Nažalost, usred sve izraženije klimatske krize sada znamo za još jedan problem koji može doprinijeti manjoj povezanost ljudi s prirodom.

„Kako postajemo manje svjesni svog prirodnog okruženja, takođe počinjemo manje primjećivati ili brinuti za njegovo propadanje. Istraživanja poput našeg imaju za cilj da povećaju stepen svijesti o prirodnim gubicima i pokažemo njihov potencijalni uticaj na ljudsku dobrobit“, kazala je dr Morison. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending