Pratite nas

Razglednice

Svatovska groblja u BiH: U BATOVU KOD ROGATICE JE MLADOŽENJA 100 METARA HODAO BEZ GLAVE!!!

Published

on

U gotovo svakom kraju Bosne I Hercegovine postoji neka od zanimljivih legendi koja se vezuje za stara groblja. Stvarne i mistične priče o „vječnim prebivalištima“ prenosile su se sa koljena na koljeno, a malo ko može potvrditi njihovu vjerodostojnost i prvobitnu orginalnost.

Kako je maštovitost čovjeka bezgranična, usmeni pripovjedači su ih kazivali onako kako su najbolje umjeli raspredati maštu. Narod ih je prihvatao ili odbacivao, a ostale su da se pamte i prepričavaju samo najzanimljivije predaje. U našem narodu stara groblja su zadržale nazive: „grčko“, „rimsko“ ili „tursko groblje“, a nerijetko se nazivaju samo „svatovska groblja“.

Lijepa Hajka
Na visoravni Morine, udaljenoj dvadesetak kilometara od Nevesinja na starom makadamskom putu prema Kalinoviku, prosulo se pedesetak stećaka različitih oblika i veličine. Za ovu nekropolu srednjovjkovnih nadgrobnih spomenika, koja se u narodu pominje kao „svatovsko groblje“, vezuju se tri legende.

Jedna legenda kazuje kako se tu susreli “neznani svatovi” i ne htjedoše se jedni drugima skloniti s puta. U kvavom boju svi pogubiše glave. Po drugoj legendi bile su to dvije zavađene vojske. Treća, koja se vezuje za “turski vakat” i ženidbu bega Lakišića koji je prepustio nevjestu begu Aliji Ljuboviću, možda je najzanimljivija.

Opjevana je i u narodnoj pjesmi koja kazuje kako je Ljubovićeva majka na Lakišićevu provokaciju da mu Alija dođe u svatove, otpremila sinovljevog konja kojeg je jahala upravo isprošena djevojka Hajka. Sve bi onako kako je Ljubovićeva majka htjela i željela, ali dok su svatovi lijepu Hajku djevojku iz Zagorja vodili put Nevesinja lijepo vrijeme se pretvori u nevrijeme.

“Usred ljeta, ledena holuja zamete visoravan, pretvori se dan u mrklu i hladnu noć, te se oskudno odjeveni svatovi posmrzavaše”. Strada i lijepa Hajka iz Zagorja.

Kletva stare djevojke
Za razliku od duge i široke visoravni na Morinama, u Orahovicama kod Goražda „svatovsko groblje„ je smješteno uz put koji vodi kroz mjesto Tješnjić. Legenda kazuje da je tijesan put zavardio svatove. Vjeruje se kako se među mramorima pored puta nalaze i stećci koji pripadaju nesuđenim nevjestama i mladoženjama. „Svatovsko groblje“ postoji i u Karačićima kod Srebrenice, a narodna legenda o ovom groblju kazuje da su u svatovima stradale dvoje rođene sestre koje su se udavale u različita sela.

Gotovo su istovjetne priče o „svatotovskim grobljima“ koja se nalaze na području općina Jablanica, Kakanj, Kalesija, Gračanica, Donji Vakuf, Rudo, Stolac… Međutim, jedinstvena je narodna predaja o vajarskom djelu prirode na dolomitičnoj stijeni u naselju Gračanica kod Bugojna.

Ovaj kameni relef je poznat u narodu kao “okamenjeni svatovi”, a vjeruje se kako je “kletva stare djevojke okamenila svatove i kićene konje”. Kazuje se kako je naočiti ženik skupio svatove ispred bijele kule Susida i sa njima krenuo da isprosi najljepšu djevojku koja je čekala u tadašnjem gradu Vesela.
Svatovi zakićeni, veseli, na bijesnim konjima pregaziše riječicu Buntu kod Čoban – kamena. Buntu pregaziše, vodu zamutiše. O tome narodna pjesma kazuje:

“Svati vodu mute, vodu mute i ne slute / da je na vodi cura stara rublje prala, / cura stara oholica prava./ Mutnu vodu oholica gleda, mutnu vodu gleda,/ a svate klete i proklinje:/ Dabogda vam puti bili pusti,/ pratio vas vrag i mrak gusti. /Kud hodili, staze ne vidili, u kamen se ladni pretvorili. / Kamenom se okamenili /ko meni vodu zamuti…”

Mladoženja hodao bez glave
O „svatovskom groblju“ u Batovu kod Rogatice legenda kazuje da je nakon krvave svatovske kavge mladoženja stotinu koraka hodao noseći svoju glavu pod jednim pazuhom, a mrtvu nevjestu pod drugim. Tamo gdje je pao, zakopaše ga zajedno sa nesuđenom nevjestom. (Naj portal)

Razglednice

Pozivnica za godišnji odmor: ZAŠTO JE OVO OSTRVO DOBILO NAZIV BABINA GUZICA I KAKVE VEZE IMA SA PRDUŠOM

Published

on

Anus i Pornić u Francuskoj, Betmen u Turskoj, Jeb*nje u Austriji, Dildo u Kanadi, Guzica u Ukrajini… Mnoga mjesta u svijetu iznenađuju i zasmiju nas svojim imenima, a svako ko ih posjeti zastane na trenutak i uzme fotografije za uspomenu.

Osim svjetski poznatih atrakcija, u Hrvatskoj možemo pronaći i neobične nazive opština, naselja i ostrva, a jedno od njih je i ostrvce Babina Guzica, koje svakog ljeta izmami osmjeh na hiljade turista koji posjete Nacionalni park Kornati, piše Putnikofer.hr.

Netaknuti dragulj Jadranskog mora, ostrvce Babina guzica nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Kornati, a njegova površina iznosi samo 0,012 km². Ovo neobično ime zasmijava mnoge turiste koji svakog ljeta posjećuju hrvatsko primorje, a kako je nastao naziv za HRT objasnio je Ante Jurić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku.

“Babina Guzica je jedno od ostrva u Kornatskom arhipelagu. Kako je došlo do tog imena? Naravno, po babinoj guzici. U mahali Babine Guzice ima još zanimljivih toponima, na primjer čuvena Kurba. Ponekad imena proizilaze iz puke slučajnosti, anegdotski. Možda se nekom ribaru u blizini tog ostrva desio neki nemili događaj ili mu se desila neka asocijacija u trenutku prosvjetljenja i onda je krenulo da se kotrlja“, rekao je Jurić za HRT.

I Murterin i Šaljani, koji su dali ime Kornatima, bili su izuzetno maštoviti.

“Prduša je očigledno još jedan toponim iz niza lascivno erotskih kornatskih toponima. Kada imate, na primjer, vertikalnu pukotinu u obalskoj stijeni, onda imate bar 50 odsto šanse da ona nosi ime po određenim organima. U Kornatima sam uspio da izbrojim čak četiri ostrva nazvana po muškom dijelu para”.

U nazivima hrvatskih ostrva česti su i parovi, pa čak i trojke, a nije rijetkost da se isto ime nađe na više mjesta. Recimo da imate Abe na dva mjesta, Sestrice na 2-3, pa Kurbe na suprotnim stranama arhipelaga, a tu su i Smokvice, Mrtenjaci, Bisage, Tovarnjaci, Prišnjaci“, rekao je Jurić za HRT.

Kornati, najrazvodeniji arhipelag na Jadranu, čine oko 150 ostrva zbijenih na površini od 320 kvadratnih kilometara. Drugim riječima, Kornati čine 12 odsto svih hrvatskih ostrva (ukupno 1.264), a zauzimaju samo jedan odsto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – prostire se na 220 kvadratnih kilometara i obuhvata 89 ostrva, ostrvca i stijena koje mogu da se pohvale sa oko 2.700 sunčanih sati godišnje. Prosječna površina ostrva je 0,5 kvadratnih kilometara.

Najveće ostrvo Kornatskog arhipelaga dugačko je 25,2 kilometra i široko dva i po kilometra. Njegovo ime je Kornati i po njemu je arhipelag dobio ime. Poznato je po neobičnom geološkom fenomenu Vela ploča ili Magazinova škriljca, dužine 160 metara i širine od 63 do 86 metara, koja se nalazi u podnožju njenog najvišeg vrha Metline.

Prema legendi, dasku su donijele vile da bi se na njoj igralo tokom nemirnog mora. Drugi kaže da je ploča nastala prilikom izgradnje Arene u Puli. Majstori su namjeravali da njome prekriju zgradu, ali je ona skliznula u more. Nauka je manje poetična: Vela ploča nastala je klizanjem 11 metara debelog sloja stijene prije 2.400 godina.

Ostaci tumula, humki, svjedoče da su ostrva bila naseljena još u doba Ilira, podsjećanje na vizantijsko doba je tvrđava Tureta, na ostrvu Mana, na primjer, postoje ostaci kamenog seta izgrađenog za snimanje filma “As The Sea Rages” iz 1959. godine, dok se na ostrvu Piškera nalazi crkvica izgrađena 1560. godine, namijenjena isključivo ribarima i stoga jedinstvena na Jadranu. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending