Pratite nas

Razglednice

Tajne istorije: RIMSKI “GRAD GRIJEHOVA” U KOJEM SU SE SPANĐALI KLEOPATRA I JULIJE

Published

on

Las Vegas Rimskog carstva, danas potopljeni grad Baja, čuva najintimnije tajne bogatih Rimljana.

Bogati stanovnici Rima vikendom su dolazili u grad Baju kako bi u njemu priređivali zabave. Moćni državnici su na plaži ovog mjesta gradili luksuzne vile sa čuvenim kupatilima sa bazenima obloženim mozaicima. U tim vilama bogati Rimljani su se prepuštali svojim najluđim željama. Jedan od stanovnika je čak izgradio privatni nimfeum – pećinu ispunjenu mermernim statuama nimfi, posvećenu isključivo “zemaljskim užicima”.

Ovdje je svoje govore pisao Ciceron, a pjesnik Vergilije i prirodnjak Plinije takođe su ovdje imali rezidencije, nadomak javnih kupatila u kojima su podmlađivali i tijelo i duh. Pored uživanja, u Baji su moćnici obavljali svoje nezakonite poslove.

“Mnogo je priča o spletkama koje su vezane za ovaj grad”, rekao je jednom prilikom Džon Smut, istraživač koji je sa lokalnim arheolozima proučavao ovo nalazište.
Legenda kaže da je u Baji Argripina skovala zavjeru protiv supruga kako bi svog sina Nerona dovela na vlast.

Legenda kaže da je Kleopatra upravo iz Baje u svom čamcu pobjegla za Egipat nakon što je 44. godine prije nove ere ubijen njen tadašnji ljubavnik Gaj Julije Cezar, a da je Julija Agripina baš u ovom mjestu skovala zavjeru protiv svog supruga Klaudija kako bi njen sin Neron mogao da postane car Rima.

Prije više od 2.000 godina, Baja je bio Las Vegas Rimskog carstva – odmaralište udaljeno oko 30 kilometara od Napulja i Vezuva na zapadnoj obali Italije. U Baji se nalazio veliki broj vulkanskih kratera – kaldera – koji su bili ispunjeni vrelom vodom, zbog čega su ga Rimljani zvali “Vatrena polja”. Stari Rimljani su ove kaldere poštovali kao ulaze u podzemlje.

Kaldere su podstakle niz tehnoloških dostignuća kao što je vodootporni cement, izgradnja prozračnih kupola, kao i privatni ribnjaci i raskošna kupališta i saune.
Vulkanske aktivnosti donijele su ovom gradu slavu, ali i nestanak. Tokom nekoliko vijekova, postepeni uspon i pad Zemljine površine uzrokovane hidrotermalnom i seizmičkom aktivnošću učinilo je da veliki dio grada potone u vodeni grob u kojem se danas nalazi.

Italijani su tek šezdesetih godina dvadesetog vijeka spustili podmornice da istraže ovo neobično podvodno arheološko nalazište, a zaštićenim područjem proglašeno je tek 2002. godine. (Naj portal)

Razglednice

Priča o nastanku Mosta ljubavi u Vrnjačkoj Banji: LJUBAV JE ODVELA PRAVO U SMRT

Published

on

Danas mnogi zaljubljeni parovi odlaze na most ljubavi, u Vrnjačku Banju kako bi “zaključali” svoju ljubav, ispisujući svoja imena na katancu i bacajući njegove ključeve u Vrnjačku rijeku.

Ovo mjesto je simbol ljubavi, ali legenda o nastanku ovog mosta je tužnija nego što možete i da zamislite. Nastanak ovog mosta je obavijenom velom tuge, izgubljene ljubavi i jednog tragično okončanog života.

Priča o vrnjačkom Mostu ljubavi ide ovako:
Za vrijeme Prvog svjetskog rata, učiteljica Nada i oficir Relja su se zavoljeli, to je bila ljubav jača i veća od svega. Njih niko nije mogao da razdvoji, vjerovali su svi. Međutim, rat je bjesnio, pa oficir odlazi u Grčku na ratište, uz obećanje da će se vratiti i da će njegova i Nadina ljubavna priča nastaviti i da će je krunisati brakom. Uprkos obećanjima, Relja se nikad nije vratio.

Nakon završenog rata upoznaje lijepu Grkinju i raskida vjeridbu sa Nadom. Za Nadu, je ovo bio pretežak udarac. Zbog prevelike tuge, umrla je mlada i nesretna.

Ne želeći da dožive njenu sudbinu, mlade Vrnjčanke počele su potom da za metalnu ogradu jednog od mnogobrojnih mostića preko Vrnjačke rijeke, kače katance, “zaključavajući” tako svoju ljubav. Od tada, ovaj most nosi naziv Most ljubavi.

Saznavši sve to od mještana tokom jednog svog boravka u Vrnjačkoj Banji, legendu o tragičnoj ljubavi dvoje mladih ovjekovečila je i pjesnikinja Desanka Maksimović u svojoj pjesmi “Molitva za ljubav”. S vremenom je, međutim, tradicija “zaključavanja” ljubavi pala u zaborav, ali su je mladi prije deceniju i po opet obnovili. (Naj portal/foto: Shuterstock)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending