Pratite nas

Razglednice

Upoznajte ponosni i prelijepi Bužim – “grad blizanaca”: SVAKA DRUGA KUĆA IMA BLIZANCE

Published

on

Bužim općenito zauzima posebno mjesto u historiji BiH i Krajine, viševjekovni je čuvar njene nemirne granice. U davna vremena bio je kraljevski grad hrvatskih plemića, imao vlastiti novac i posjedovao ogromnu riznicu dragocjenosti koja je vijekovima pljačkana i raznošena na sve četiri strane svijeta.

Prostor današnjeg Bužima i okoline je naseljen još u ilirsko vrijeme, iako je ta davna prošlost vrlo malo istraživana. Prvi spomen grada je zabilježen 1334. godine, a ime prvog poznatog vladara, Grgura Gallesa, spominje se dvije godine kasnije.Danas je to najmlađa bosanskohercegovačka općina.

Kroz hiostoriju su Bužimu više puta oduzimali i davali status općine. Tokom 20. vijeka čak tri puta su ga “kažnjavali” I “nagrađibali”; prvi put Bužim je status općine imao od 1928. do 1945. godine, kada je ukinut taj status. Drugi put od 1952. do 1959. I treći put je osnovan 20. februara 1995. i taj status ima i danas kada njena površina iznosi 129 kvadratnih kilometara i uključuje 14 mjesnih zajednica.

Za Bužim se vezuje jedna posebna zanimljivost, zbog čega je prozvan “gradom blizanaca”. Naime, od oko 20.000 stanovnika, ovdje živi oko 200 blizanaca. Nezvanično, ovo je općina sa najviše blizanaca u regionu.

Kako su nam kazali Bužimljani, postala je praksa da se, umjesto iščekivanja muškog ili ženskog djeteta, u ovom gradu iščekuju blizanci. Gotovo svuda ćete u ovom gradiću sresti blizance.

“Svaka druga kuća ima blizance – kazala je Šefika Aldžić, koja i sama ima dvije kćerke, bliznakinje, Saru i Laru.

U Bužimu planiraju druženje blizanaca jednom godišnje, a na ulazu u grad kane postaviti tablu s natpisom: “Bužim, viteški grad i grad blizanaca”. (Naj portal)

Razglednice

Pozivnica za godišnji odmor: ZAŠTO JE OVO OSTRVO DOBILO NAZIV BABINA GUZICA I KAKVE VEZE IMA SA PRDUŠOM

Published

on

Anus i Pornić u Francuskoj, Betmen u Turskoj, Jeb*nje u Austriji, Dildo u Kanadi, Guzica u Ukrajini… Mnoga mjesta u svijetu iznenađuju i zasmiju nas svojim imenima, a svako ko ih posjeti zastane na trenutak i uzme fotografije za uspomenu.

Osim svjetski poznatih atrakcija, u Hrvatskoj možemo pronaći i neobične nazive opština, naselja i ostrva, a jedno od njih je i ostrvce Babina Guzica, koje svakog ljeta izmami osmjeh na hiljade turista koji posjete Nacionalni park Kornati, piše Putnikofer.hr.

Netaknuti dragulj Jadranskog mora, ostrvce Babina guzica nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Kornati, a njegova površina iznosi samo 0,012 km². Ovo neobično ime zasmijava mnoge turiste koji svakog ljeta posjećuju hrvatsko primorje, a kako je nastao naziv za HRT objasnio je Ante Jurić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku.

“Babina Guzica je jedno od ostrva u Kornatskom arhipelagu. Kako je došlo do tog imena? Naravno, po babinoj guzici. U mahali Babine Guzice ima još zanimljivih toponima, na primjer čuvena Kurba. Ponekad imena proizilaze iz puke slučajnosti, anegdotski. Možda se nekom ribaru u blizini tog ostrva desio neki nemili događaj ili mu se desila neka asocijacija u trenutku prosvjetljenja i onda je krenulo da se kotrlja“, rekao je Jurić za HRT.

I Murterin i Šaljani, koji su dali ime Kornatima, bili su izuzetno maštoviti.

“Prduša je očigledno još jedan toponim iz niza lascivno erotskih kornatskih toponima. Kada imate, na primjer, vertikalnu pukotinu u obalskoj stijeni, onda imate bar 50 odsto šanse da ona nosi ime po određenim organima. U Kornatima sam uspio da izbrojim čak četiri ostrva nazvana po muškom dijelu para”.

U nazivima hrvatskih ostrva česti su i parovi, pa čak i trojke, a nije rijetkost da se isto ime nađe na više mjesta. Recimo da imate Abe na dva mjesta, Sestrice na 2-3, pa Kurbe na suprotnim stranama arhipelaga, a tu su i Smokvice, Mrtenjaci, Bisage, Tovarnjaci, Prišnjaci“, rekao je Jurić za HRT.

Kornati, najrazvodeniji arhipelag na Jadranu, čine oko 150 ostrva zbijenih na površini od 320 kvadratnih kilometara. Drugim riječima, Kornati čine 12 odsto svih hrvatskih ostrva (ukupno 1.264), a zauzimaju samo jedan odsto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – prostire se na 220 kvadratnih kilometara i obuhvata 89 ostrva, ostrvca i stijena koje mogu da se pohvale sa oko 2.700 sunčanih sati godišnje. Prosječna površina ostrva je 0,5 kvadratnih kilometara.

Najveće ostrvo Kornatskog arhipelaga dugačko je 25,2 kilometra i široko dva i po kilometra. Njegovo ime je Kornati i po njemu je arhipelag dobio ime. Poznato je po neobičnom geološkom fenomenu Vela ploča ili Magazinova škriljca, dužine 160 metara i širine od 63 do 86 metara, koja se nalazi u podnožju njenog najvišeg vrha Metline.

Prema legendi, dasku su donijele vile da bi se na njoj igralo tokom nemirnog mora. Drugi kaže da je ploča nastala prilikom izgradnje Arene u Puli. Majstori su namjeravali da njome prekriju zgradu, ali je ona skliznula u more. Nauka je manje poetična: Vela ploča nastala je klizanjem 11 metara debelog sloja stijene prije 2.400 godina.

Ostaci tumula, humki, svjedoče da su ostrva bila naseljena još u doba Ilira, podsjećanje na vizantijsko doba je tvrđava Tureta, na ostrvu Mana, na primjer, postoje ostaci kamenog seta izgrađenog za snimanje filma “As The Sea Rages” iz 1959. godine, dok se na ostrvu Piškera nalazi crkvica izgrađena 1560. godine, namijenjena isključivo ribarima i stoga jedinstvena na Jadranu. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending