Pratite nas

Razglednice

Venecija tone: MOŽE LI JE SPASITI “SAVREMENI MOJSIJE”?

Published

on

Nivo mora u Venecijanskoj laguni u idućim decenijama bi mogao da poraste za više od jednog metra, upozoravaju istraživači koji se bave klimatskim promjenama i naukom o moru.

Poplave u Veneciji su već godinama goruće pitanje, koje je postalo još aktuelnije poslije najveće zabilježene plime u proteklih 50 godina. Naime, u novembru 2019. godine Veneciju je pogodila plima od 187 cm i izazvala najgoru poplavu u posljednjih 50 godina.

Samo jednom u istoriji ona je bila viša, godine 1966. kada je iznosila rekordnih 194 cm. U uobičajenim okolnostima voda visine od 80 do 90 cm uglavnom se smatra visokom, ali stanovnici i gradske uprave s tim uspijevaju da se nose bez većih poteškoća.

Rezultati istraživanja objavljeni ove nedjelje u časopisu “Natural Hazards and Earth System Sciences” upućuju na to da je, ako klimatske promjene ne uspiju znatno da se uspore, do 2100. godine moguće je povećanje nivoa mora i do 120 cm, a ekstremni scenario predviđa porast od čak 170 centimetara. Zbog toga naučnici upozoravju da porast nivoa mora hitno treba uzeti u obzir u sklopu urbanističkog plana Venecije.

Italijanska vlada uložila je milijarde eura u kontraverzni sistem zaštite od poplava. Sistem podmorskih barijera, koji čine čelične brane, nazvan MOSE, prvi put je uspješno aktiviran prošle godine. Projekat njegove izgradnje pokrenut je još 1984. godine.

Radovi na izgradnji započeli su 2003. godine, za vrijeme premijera Silvija Berluskonija, a barijere je trebalo dovršiti do 2016. godine. Ali čitav projekat obilježen je brojnim korupcijskim skandalima, prekoračenjem troškova i velikim kašnjenjima.

MOSE je inače skraćenica za “Modulo Sperimentale Elettromeccanico” (Eksperimentalni elektromehanički modul), a u slučaju Venecije koja očekuje spas od podizanja nivao mora, ime ovog sistema barijera odnosi se i na biblijski lik Mojsija (ital. Mosè) koji je razdvojio Crveno more da bi Izraelcima omogućio bijeg iz Egipta.

Savremeni “Mojsije” sastoji se od 78 žutih čeličnih podmorskih barijera, koje se po aktiviranju izdižu iznad površine mora i sprječavaju da talas plime iz Jadranskog mora poplavi Venecijansku lagunu.

Da bi zaštitila grad od plimnih talasa, barijera bi, po mišljenju naučnika morala da ostane zatvorena veći dio godine od 2075. godine nadalje. Ali to bi moglo da učini više štete nego koristi, jer bi duga upotreba barijere mogla negativno da utiče na osjetljivi ekosistem lagune, što bi moglo da ima ogromne posljedice za privredu. Studiju su izradili naučnici sa Univerziteta u Veneciji i Leču u saradnji sa italijanskim Institutom za nauku o moru. (Naj portal)

Razglednice

Mostarske razglednice: ZNATE LI DA JE KRIVA ĆUPRIJA BILA PRETEČA STAROM MOSTU?

Published

on

Svaka priča o Mostaru prvo asocira na Stari most, a onda na “Velež”, Eminu…, najpoznatije simbole bisera sa Neretve. Međutim, malo ko zna priču od maloj ćupriji iznad Starog mosta, poznatijoj kao Kriva ćuprija. .

Kriva Ćuprija je, zapravo, najstariji jednokrilni kameni most u Mostaru. Sagrađen je u vrijeme osmanske vlasti, 1558 godine, a sagradio ga je arhitekta Ceyvan Ketoda. Visok je 4,15 metara a širok 8,42 metra. Do njega se može doći kamenim stepenicama a od Starog mosta udaljen je 30-tak metara zapadno. Originalni kamen od kojeg je prvobitno sagrađen, uništen je u poplavi 2001 godine ali nedugo zatim, pod UNESCO-vom zaštitom je ponovno sagrađen.

Za vrijeme osmanske vladavine preko ovog mosta se odvijao jako gust saobraćaj jer je most predstavljao jedini povezni objekat za prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. Sve do uspostavljanja željeznice u Mostaru 1884 godine, ovaj se most nalazio na glavnom drumu koji je vodio od juga prema sjeveru i obratno. Kasnijom izgradnjom brojnih željezničkih mostova Kriva Ćuprija je izgubila tovarni ali i pješački saobraćaj.

Kriva ćuprija je izgrađena na tradicionalan način. Spoj je ručno klesanog Tenelija kamena i maltera, a ograde su napravljene od krečnjaka. Preživjela je i posljednji rat, ali ne i poplavu nekoliko godina nakon njega. U zimskim poplavama, 31. 12. 1999. godine, Kriva ćuprija se srušila. Što je rat započeo poplave su dovršile. Postoje predaje da je prema njegovom planu sagrađen Stari most. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending