Pratite nas

Razglednice

Visoravan Beka u Libanu: OVDJE RASTE SAMO KANABIS!

Published

on

Reporter njemačkog javnog servisa ARD otišao je na visoravan Beka, gdje svi sade jedino kanabis.

Odozgo se vide samo planinske goleti, vazduh je svjež, pokoji čobanin tjera koze u visoravan Beka. Kasna je jesen, uskoro će prvi snijeg, i onda se ovuda više neće moći. Put je pun serpentina, i spušta se pored plantaža kanabisa do Jamuna.

“Ovdje živi oko pet hiljada ljudi i svi su jedna familija. Ovdje živimo samo mi, Šerefi”, kaže Talal Šeref.

On je u Jamunu neka vrsta plemenskog starješine i gradonačelnika istovremeno. Nizak čovjek, na prvi pogled hladan, nema potrebu da uvija riječi u oblande.

„Ljudi ovdje sade isključivo hašiš. Ništa drugo! Jamun je na 1.600 metara nadmorske visine, klima je nezgodna. Probali smo da sadimo sve živo, jabuke, krompir… ali ovdje raste samo kanabis. I ljudi već sto godina sade hašiš.“

Biljke su ove godine požnjeli već u septembru. Sada se suši u garažama. Navodno oko 30.000 seljaka na visoravni Beka živi od hašiša. Kome ga prodaju?

“Švercerima“, kaže Šeref. „mahom Libancima. Oni krijumčare hašiš u Evropu. Šverceri zarađuju velike pare, a ne seljaci. Farmeri dobiju 100 dolara za kilogram, a šverceri u Holandiji ili Njemačkoj dobiju dvadeset puta više.“

Vlasti ćute
Hašiš je bio važan izvor prihoda paravojnih formacija još tokom građanskog rata od 1975. do 1990. godine. Od njega su prihodovali hrišćanski borci, baš kao i druzi, suniti i šiiti. Gospodari rata iz tog razdoblja još su tu, ali kao ministri, poslanici i ugledni biznismeni.

Za to vrijeme, Liban tone u ekonomski ponor, inflacija galopira, snabdijevanje energijom je pred kolapsom. Ali, posao sa kanabisom još uvijek funkcioniše.

“Vlasti zatvaraju oba oka, puštaju ljude na miru“, kaže Talal Šeref.

Dobro, kaže u smiješak, bude tu i tamo pucnjave kad policija dođe. Nedavno su jedne zapadne novine Šerefa opisale kao „narko-bosa“. Kaže, to ga je teško pogodilo jer on je gradonačelnik, predstavnik libanske države. (Naj portal)

Razglednice

Mostarske razglednice: ZNATE LI DA JE KRIVA ĆUPRIJA BILA PRETEČA STAROM MOSTU?

Published

on

Svaka priča o Mostaru prvo asocira na Stari most, a onda na “Velež”, Eminu…, najpoznatije simbole bisera sa Neretve. Međutim, malo ko zna priču od maloj ćupriji iznad Starog mosta, poznatijoj kao Kriva ćuprija. .

Kriva Ćuprija je, zapravo, najstariji jednokrilni kameni most u Mostaru. Sagrađen je u vrijeme osmanske vlasti, 1558 godine, a sagradio ga je arhitekta Ceyvan Ketoda. Visok je 4,15 metara a širok 8,42 metra. Do njega se može doći kamenim stepenicama a od Starog mosta udaljen je 30-tak metara zapadno. Originalni kamen od kojeg je prvobitno sagrađen, uništen je u poplavi 2001 godine ali nedugo zatim, pod UNESCO-vom zaštitom je ponovno sagrađen.

Za vrijeme osmanske vladavine preko ovog mosta se odvijao jako gust saobraćaj jer je most predstavljao jedini povezni objekat za prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. Sve do uspostavljanja željeznice u Mostaru 1884 godine, ovaj se most nalazio na glavnom drumu koji je vodio od juga prema sjeveru i obratno. Kasnijom izgradnjom brojnih željezničkih mostova Kriva Ćuprija je izgubila tovarni ali i pješački saobraćaj.

Kriva ćuprija je izgrađena na tradicionalan način. Spoj je ručno klesanog Tenelija kamena i maltera, a ograde su napravljene od krečnjaka. Preživjela je i posljednji rat, ali ne i poplavu nekoliko godina nakon njega. U zimskim poplavama, 31. 12. 1999. godine, Kriva ćuprija se srušila. Što je rat započeo poplave su dovršile. Postoje predaje da je prema njegovom planu sagrađen Stari most. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending